Biznis s biciklima postaje vrlo profitabilan zbog potrošnje koja je s koronom eksplodirala i prouzročila nestašicu na svjetskom tržištu, no europski proizvođači, pogotovo talijanski, u dilemi su da li riskirati i investirati u nove kapacitete, a oprezni su jer procjenjuju da bi ovakav interes mogao potrajati još dvije godine.

Svi se proizvođači bicikala u svijetu suočavaju s velikim problemom s dopremom potrebnih ključnih dijelova za proizvodnju, primjerice zupčanika i mjenjača brzina, od poznatog japanskog proizvođača Shimano, koji zadovoljava čak dvije trećine svjetskih potreba.

Dosad su na dostavu naručenih količina iz Shimana proizvođači čekali četiri mjeseca, a sada se to vrijeme povećalo na godinu dana. Rješenje se traži u suradnji s drugim proizvođačima da oni povećaju proizvodnju.

Buja potražnja

O bumu potražnje za biciklima pokazuju i statistika – od SAD-a u kojemu je potražnja skočila 120 posto i Velike Britanije s 45 posto, a iz Eurostatovih podataka, i u članicama EU raste trgovina biciklima, a posebice je vidljiv rast trgovine električnim verzijama.

Izvezeno ih je 43 posto više nego 2019., njih gotovo 274 tisuće ukupne vrijednosti 427 milijuna eura, dok je njihov uvoz istodobno bio veći za 19 posto, a importirano ih je više od 839 tisuća, vrijednih 721 milijuna eura.

Rastao je i izvoz “klasičnih” bicikala proizvedenih u EU, čak za 35 posto, ukupno je izvezeno 1,3 milijuna vrijednih 471 milijuna eura, dok je uvoz, za razliku od ukupnog globalnog trenda, bio oko 3 posto ispod razine prethodne godine. Riječ je pritom o velikom iznosu – uvozu gotovo 5 milijuna bicikala čija je vrijednost 930 milijuna eura.

Glavno tržište za europske bicikle svih vrsta, na pedale i električnih, bila je Velika Britanija, gdje je plasirano više od trećine, te Švicarska, dok je gotovo četvrtina uvezenih “klasičnih” došla iz Kambodže, a više od polovice električnih uvozi se iz Tajvana.

Kad je riječ o Hrvatskoj, lani smo prema Eurostatovim podacima, uvezli 86 posto više bicikala, ukupno 16,4 tisuće vrijednosti 1,5 milijuna eura, a porast bilježi i izvoz za 122 posto – izvezeno ih je 1,7 tisuća vrijednih pola milijuna eura.

Izostanak poticaja u RH

Kad je riječ o električnim biciklima, i izvoz i uvoz bilježi pad u odnosu na 2019., ali je njihova financijska vrijednost bitno veća. Zanimljivo je i da je u ovom slučaju izvozno ostvarenje veće od uvoza. Izvezeno je 354 električna bicikla vrijednih 272 tisuće eura, a uvezeno 286 vrijednih 182 tisuće eura.

Nekoliko je proizvođača koji su Hrvatskoj ušli u ovu nišu – Mate Rimac, te mladi inovator Mate Ljubičić iz Runovića. Potražnja za električnim biciklima kod nas bi vjerojatno rasla da se građanima u okviru poticanja e-mobilnosti odobrava poticaje.

Lani, a tako je i ove godine u upravo objavljenom javnom pozivu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, među vozila na električni pogon nije predviđena bespovratna potpora i za kupnju električnih bicikala.

No, bez obzira na to što se država odlučila izuzeti bicikle u odnosu na ostale kategorije vozila, da ima i drugih oblika poticaja dokazuje primjer talijanske metropole Rima, koji je nakon izgradnje 180 kilometara novih biciklističkih staza želio odteretiti gradski promet davajući poticaje građanima u iznosu čak do 500 eura za nabavku svih vrsta bicikala. Naravno da je nakon toga nabavka bicikala eksplodirala.