U hrvatskoj poljoprivredi u tijeku je ciklus generacijske obnove, koji gotovo da je nacionalni fenomen, jer proces daje dobre rezultate odolijevajući čak i danas sve većim izazovima u poslovanju.

Sektor sad već snažno vuku novi mladi poljoprivrednici – nositelji poljoprivrednih gospodarstava starosti do 41 godine.

Upravo u toj ovoj skupini Hrvatska bilježi kontinuirani trend rasta, a za prvo polugodište dolazi potvrda iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva o nastavku pozitivnih kretanja, pa kažu: “Samo u ovom dijelu godine brojimo još 2291 nova mlada poljoprivrednika”. Do kraja 2022., to bi značilo i mogući značajni rast, na godišnjoj razini od oko 10 posto.

Neizvjesnost i nesigurnost, poteškoće u poslovanju uslijed različitih faktora i previranja na tržištu, sve što je buknulo kao prijetnja i iskusnijim igračima, zasad očito ne utječe na odlučnost svojstvenu mladima da s vlastitim projektima krenu, preuzmu rizik i poduzetnički hrabro zakorače u sektor koji je, osobito u našoj zemlji, sve samo ne ‘laganini’.

Kako su zadnjih godina mnogi stasali i potom se šire te razvijaju, ali generacijski su još dio iste skupine, u narednom razdoblju može se očekivati snažan prodor hrvatskih mladih poljoprivrednika u vidu novih projekata, uz daljnji rast njihovog udjela u ukupnom agraru. To su oni koji danas čine 15,46% u ukupnom broju poljoprivrednika u Hrvatskoj, a kojima je u okviru Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. ukupno isplaćeno više od 4 milijarde kuna.

Vjerojatno je dio njih privučen tiijekom zadnjih akademskih godina, jer se s osiguranih 24,8 milijuna kuna iz državnog proračuna, stipendiraju studenti iz područja biotehničkih znanosti na području Slavonije, Baranje i Srijema, upravo kako bi se tijekom školovanja dodatno potaknuli novi mladi poljoprivrednici.

Usporedbe radi, prema podacima Istraživanja o strukturi poljoprivrednika (iz 2016.) prosječan udio mladih poljoprivrednika u EU iznosio je 10,6 %. Usto, iako kod nas mladi čine tek mali udio u ukupnom broju poljoprivrednika, već koriste više od 1/4 ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta.

U prosjeku jedan mladi poljoprivrednik koristi više od 12 hektara – gotovo dvostruko više od prosječnog hrvatskog poljoprivrednika. Resorna ministrica Mariji Vučković kaže da danas brojimo 26.461 mladog poljoprivrednika koji u ukupnom broju poljoprivrednika čine udio veći od 15 %, no iako je takav trend dobar, s obzirom na značajan udio poljoprivrednika iznad 60 godina, moramo težiti još bržoj generacijskoj obnovi.

”Samo ona jamči razvoj modernog i konkurentnog poljoprivrednog sektora Hrvatske, a naš je cilj u novom programskom razdoblju povećati udio mladih poljoprivrednika na 20%. Naši mladi poljoprivrednici rade izvrsno, čemu ide u prilog i činjenica kako je njima išla čak četvrtina od 17 milijardi kuna koje smo isplatili u okviru PRR-a.

Mladi su u fokusu financiranja i u programskom razdoblju do 2027. te je za njih putem više mjera osigurano 850 milijuna kuna – kojima ćemo ubrzati pomlađivanje hrvatske poljoprivrede i poboljšati uvjete u kojima mladi posluju”, uvjerena je ministrica.

Goran Vrabec, iz Igrišća uzgaja ljute papričica, ima 38 godina i najveći je proizvođači ovih plodova u Hrvatskoj/PD

Najviše mladih poljoprivrednika ima Osječko-baranjska županija – 2638, dok najveći udio mladih u ukupnom broju poljoprivrednika drže Vukovarsko-srijemska, (24,93%), Virovitičko-podravska (22,72%) i Požeško-slavonska županija (21,42%).

Jedan od onih koji se lani istaknuo kao najbolji mladi hrvatski poljoprivrednik je Goran Vrabec, iz Igrišća u Zagrebačkoj županiji. Bavi se uzgojem i prodajom sadnica i plodova ljutih papričica, a ima 38 godina.

Trenutno je najveći proizvođači ovih plodova u Hrvatskoj, a priprema se za daljnje širenje koje donosi i novo zapošljavanje. Zasad svake godine uzgoje više od 30.000 sadnica koje se prerađuju u ajvar, zimnicu, začine i umake.

Rastu, zapošljavaju…
“Zbog povećanja kapaciteta i snižavanja troškova proizvodnje planiramo gradnju novog pogona za preradu ljutih papričica. Skoro sve što proizvedemo plasiramo na domaćem tržištu, ali stalno imamo velik broj ponuda za izvoz. Nakon povećanja kapaciteta, cilj nam je u sljedećih 5 godina imati oko 45% izvoza, primarno na EU tržištu”, kaže Vrabec.

Poslovanje je organizirano kroz OPG i doo, trenutno imaju 11 zaposlenika, dok će za novi pogon trebati barem još 5 ljudi. Za novi projekt Vrabec se nada da će povući značajna sredstva iz EU fondova, kroz mjere za mlade poljoprivrednike.

lija Jurić (31 godina) iz Velike Kosnice., najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik u 2022., radi širenja proizvodnje i modernizacije od ove godine u Vrbovcu je uselio u novi prostor u najmu (2500 m2 plastenika) te na jednom hektaru, uz presadnice povrća, uzgaja atraktivno jestivo cvijeće, mikro-povrće i egzotično bilje.

“Radimo pod brendom Tukan Greens, i dosad smo najviše usmjereni na Grad Zagreb i HoReCa kanal. No, upravo smo počeli surađivati s Metroom tako da se naši proizvodi plasiraju diljem zemlje. Za dio proizvoda u najavi imamo i dogovor s Konzumom, a pregovaramo i s drugom velikim trgovcima”, kaže Jurić koji svojim primjerom želi pokazati mladima kako nije potrebna velika površina za proizvode koji bi bili traženi te da poljoprivreda ne mora biti nužno vezana za traktore i oranice, kao i da rad u ovom sektoru može biti, “zanimljiv i inovativan, ukratko drugačiji”.

“Poslovanje širimo i planiramo razvoj novog projekta kojeg ćemo prijaviti za financiranje iz EU fondova”, kaže Jurić. Primjer je i Ivan Spajić iz Vrbanje (23 godine) koji se bavi ratarstvom, stočarskom i mesarstvom.

Ovih dana se prijavio na natječaj za zakup oko 10 hektara zemlje, (trenutno ima 16 ha), a vlastitim novcem do kraja godine planira ulaganje od oko 150.000 eura i to u otvaranje mini klaonice za piliće i pogon za preradu vlastitih suhomesnatih proizvoda pod nazivom Spajić, za tržište cijele Hrvatske.

“Planiram zaposliti barem 10-ak ljudi u poljoprivredi te još neke za potrebe prerade”, iznosi Spajić čiji je OPG otvoren 2018., od oca je naslijedio samo stočarstvo, a sve drugo stvorio je sa svojom obitelji.

Ministrica poljoprivrede Marija Vuckovic/ Slavko Midzor/PIXSELL

Neograničeni iznosi za kupnju zemljišta
Financiranjem i u novom programskom razdoblju od 2023., s itekako važnim injekcijama svježeg novca, zaokružen je niz poluga za start ili razvoj poslovanja mladih poljoprivrednika. U sklopu intervencije “Dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike”, iz godišnje financijske alokacije za izravna plaćanja izdvojit će se 2% ili 7,49 milijuna eura, odnosno 37,44 milijuna za pet godina. Procjenjuje se da bi ova mjera mogla pokriti 10.000 mladih i 87,75 tisuća hektara.

U okviru intervencije u području ruralnog razvoja bespovratnim sredstvima predviđena je potpora za uspostavu mladih poljoprivrednika u iznosu od 65 milijuna eura. Njome će se financirati ulaganja u gospodarstva kojima su nositelji mladi. Tu je i ulaganje u obrazovanje mladih za korištenje održivih modela proizvodnje, kroz korištenje savjetodavnih usluga.

U okviru intervencije Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici predviđen je povećani intenzitet potpore – i to do 80%. Ulaganja se odnose na primarnu poljoprivrednu proizvodnju, kako bi se poboljšala ukupna učinkovitost i održivost poljoprivrednih gospodarstava, uključujući zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama.

“Putem financijskih instrumenata omogućit će se kupnja poljoprivrednog zemljišta za mlade poljoprivrednike bez ograničenja, u smislu udjela cijene zemljišta u ukupno prihvatljivim rashodima, a kroz zajmove, tj. kredite”, poručuju iz ovog resora.