Uporaba kartica sve je učestalija, pogotovo kod mlađih potrošača, no ima još puno prostora za širenje. A s obzirom na to da je tehnologija unaprijedila kartično poslovanje, sve je izglednije da će ono u skorijoj budućnosti biti beskontaktno, bilo da se radi o plaćanju karticama ili mobitelima, a plaćanje papirnim novcem moglo bi potpuno nestati.

Tu činjenicu potvrdili su i sudionici MasterCard okruglog stola koji je u utorak održan u organizaciji Poslovnog dnevnika. Među sudionicima su bili predstavnici kartičarskih institucija i banaka, Aleksandra Babić i Ana Bat iz MasterCarda, Mario Jurišić iz Privredne banke Zagreb i Luka Tomašković iz Zagrebačke banke te predstavnici trgovačkih centara Mike Pugh i Sanja Vladović iz Arena Centra, Vlatka Svedružić i Davorin Profeta iz City Centra One, Tea Gršić i Ružica Radoš iz Garden Malla, Luka Jakovljević iz Avenue Malla te Gabrijela Bartowski iz trgovačkog centra Portanova, dok je raspravu moderirao Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika.I trgovački centri i banke i kartičari moraju se prilagođavati kupcima nove generacije i tehnologiji koja je utjecala na njihovo poslovanje. A posljednja inovacija na hrvatskom tržištu svakako je beskontaktno plaćanje zbog kojeg gotovina postaje suvišna.

"Beskontaktno plaćanje je u Hrvatsku ušlo na mala vrata, veliko širenje tek očekujemo. Prije toga je potrebno promijeniti navike samih korisnika i način na koji se odvija plaćanje", kazala je Aleksandra Babić iz MasterCarda dodajući kako u europskim okvirima beskontaktno plaćanje više nije tako revolucionarno, ali je revolucionarno za tržišta poput Hrvatske na kojima se tek počinje razvijati.A o čemu se radi? Riječ je o plaćanju pri kojem kartica ne pušta ruku korisnika. Transakcija se odvija tek prislanjanjem kartice ili nekog drugog uređaja, poput privjeska, narukvice, sata ili mobitela na POS uređaj. Za uvođenje takvog načina plaćanja potrebni su certifikati i tehnološki uvjeti, ali za trgovca oni nisu puno drugačiji, dok su za kupca jednostavniji."Beskontaktno plaćanje zamjenjuje gotovinu, snižava troškove manipulacije i pohranjivanja gotovine, donosi veću sigurnost, povećava vrijednost korisnika i konkurentnu prednost trgovina. Osim toga, povećava se i potrošnja", tvrdi Babić dodajući kako je takav način plaćanja već dostupan u 56 zemalja na 1,2 milijuna prodajnih mjesta.

U Europi po takvom načinu plaćanja prednjači Njemačka, Poljska, Češka i Velika Britanija dok je u Hrvatskoj uvedeno u rujnu prošle godine.No, da bi se način plaćanja promijenio ključna je edukacija korisnika i osoblja u trgovinama, bitno je da se u to uključe poznati trgovački lanci, potrebno je uvesti beskontaktno plaćanje na mjesta svakodnevne kupnje, imati kvalitetnu promociju te kvalitetnu implementaciju na prodajna mjesta.Benefiti su tu za potrošače, trgovce i kartičare, no pitanje je koliko su u tom lancu trgovci spremni plaćati naknadu te investirati u uređaje koji to omogućuju."Beskontaktno plaćanje je zanimljivo za kupca, ali je skupo za implementirati. Nije problem u cijeni kartice, koja je možda 15 posto skuplja, ali je infrastruktura dosta skupa", smatra Luka Tomašković, direktor Kartičnih transakcijskih, i proizvoda potrošačkog financiranja Zabe. Ipak, Tomašković kaže kako je sigurno da će se ta tehnologija raširiti, ali pitanje je vremena koliko će za to trebati.

Investicija za trgovce
Pekarnice, primjerice još nisu prihvatile ni kartično poslovanje, no kako su svi fiskalizirani, beskontaktno plaćanje mogle bi prihvatiti zbog same brzine transakcije."Vrlo smo napredni što se tiče kartičnog plaćanja, no još nismo u beskontaktnom modu plaćanja. Za to je zaslužno nekoliko faktora, a najveći je taj što smo već petu godinu u recesiji koja nas prisiljava da budemo konzervativni po tom pitanju. Drugi faktor je pitanje je li to opravdana investicija koja bi se trgovcima isplatila, a tu je i ulazak u domenu trgovaca u kojima je dominantno plaćanje gotovinom. Što se pak tiče mikrotransakcija, one podrazumijevaju i mikronaknadu što nije toliko isplativo", kazao je Mario Jurišić, član Uprave PBZ-a. No, dodao je kako cijela industrija ide prema društvu bez papira gdje će novac potpuno nestati. Stoga u PBZ-u pripremaju projekt s MasterCardom koji će u narednim godinama omogući ti i beskontaktna i mobilna plaćanja.

"Od prisutnih očekujem da podupirete financijsku industriju i da zajedno razvijemo strategiju kako ćemo razvijati tu uslugu", poručio je Jurišić okupljenim trgovcima. Oni su pak skloni uvođenju beskontaktnog plaćanja, ali još nisu u potpunosti sigurnu žele li se fokusirati na kartice ili mobitele. Nekima od njih, kartično poslovanje je debelo premašilo prosjek, dok drugi još uvijek imaju konzervativnije kupce.Prema podacima Davorina Profete iz City Centera One, u tom centru kartično poslovanje iznosi 55 posto ukupnog prometa, dok neke trgovine putem kartice ostvaruju i 80 posto prometa. Za razliku od njih, u trgovačkom centru Portanova, kupci su nešto konzervativniji. "Kupci u Slavoniji su tradicionalno nastrojeni gotovini, a dolaze nam i kupci iz susjednih zemalja u kojima je također češća kupnja gotovinom.", kaže Gabrijela Bartowski iz Portanove. Zagreb odudara od prosjeka prema korištenju kartica, no nezamislivo je da trgovački centri u njemu nemaju bankomate, jer još uvijek ima onih koji plaćaju gotovinom. "Posljednjih nekoliko godina ne širimo bankomatsku mrežu, ali trgovački centri su mjesta gdje ide puno ljudi pa bi bio problem da ih nemamo. Bankomati neće nestati dok nema bespapirnatog društva", kazao je Tomašković.

"Danas kad sve vrvi od popusta, trgovci na svakakve načine žele prodati svoju robu. Bitna je cijena proizvoda, što je niža, to je kupac više voljan dati keš. Kad je skuplja, kupuje se karticama. Postoji trend spuštanja cijena, pa se održava privid da gotovina ima primat", smatra pak Luka Jakovljević dodajući kako je sada pitanje kako će se u trgovačke centre implementirati beskontaktno plaćanje.No, ponudu beskontaktnog plaćanja sve više, putem smartphonea uvode i telekom operateri, koji postaju konkurencija bankama."Oni nam jesu konkurencija. Ima dosta inicijativa gdje telekomi ulaze u pojedine segmente platnog prometa. U nekim projektima idu zajedno s bankama, a u nekim ih zaobilaze u tom procesu", smatra Jurišić, dok i Babić dodaje kako je puno modela kojima mobilni operateri ulaze na tržište plaćanja. Ona smatra da bi banke i operateri zato trebali zajednički osmisliti platforme koje može koristiti više operatera i više financijskih institucija i da će tek tada to imati smisla.

Manje kredita
"Ako se svi dogovorimo, svi na tržištu mogu profitirati", smatra Babić. No, da bi to uspješno implementirali potrebno je nadići lošu gospodarsku situaciju u kojoj sve više korisnika kartica kupuje na rate."Vidljiv je rast korištenja debitnih kartica, stagnacija kreditnih i rast obročnog plaćanja", istaknuo je Tomašković dodajući kako su obročne kartice prije imale rast i do 30 posto no on je sada smanjen.Pitanje koliko će beskontaktne kartice penetrirati na tržište pitanje je i prisutnosti na tržištu. Da bi se kupci uopće upoznali s njima potrebna je i promocija, no nitko ne želi ići u velike kampanje. Zato će na trgovcima biti da na licu mjesta promoviraju određeni način plaćanja."Bitno će biti iskustvo. Kada nekoliko puta kupite tako, nećete željeti kupovati ni na jedan drugi. Problem je što ćete tu uslugu moći koristiti samo na mjestima gdje se može koristiti", dodala je Babić. Osim toga, treba se riješiti nepovjerenja potrošača, a Babić kaže kako su kartične prevare vrlo rijetke, pogotovo na prodajnim mjestima pa ih se kupci ne trebaju bojati. 

PBZ Grupa već ima implementiranu uslugu beskontaktnog plaćanja, a tijekom 2014. planiramo tu uslugu jače razviti u suradnji s trgovačkim centrima i trgovačkim lancima. Nakon toga će uslijediti i razvoj mobilnog plaćanja, a u planu imamo cijeli niz projekata. Bezgotovinsko društvo je nešto neminovno. Za tri do pet godina beskontaktno i mobilno plaćanje nadmašit će transakcije standardnim karticama. Kada nestane papirnati novac, i klasično plaćanje karticama će nestati, samo je pitanje hoće li to biti za sedam ili deset godina.
Mario Jurišić, PBZ

Beskontaktno plaćanje je po meni budućnost plaćanja jer je puno brže i jednostavnije. Osim toga, ljudi su sigurniji kada sredstvo plaćanja ne ispuštaju iz ruku. Ipak, trebat će vremena da se uvede i dok ga prihvate i kupci i trgovci. No, između beskontaktnih kartica i mobitela, ipak sam na strani plaćanja mobitelima, jer smatram da će za nekoliko godina mobiteli prevladati. Biti će problem investirati u uređaje za beskontaktno plaćanje, pa se onda prilagođavati mobitelima.
Davorin Profeta, City Center One

Pokrenuli smo beskontaktno plaćanje na mobitelima. Riječ je o usluzi koju smo nazvali M-kupi gdje klijentima omogućavamo da plaćaju mobitelima preko kojih im se direktno tereti tekući račun. Kartice još nismo uveli, imamo u planu, ali smo htjeli vidjeti kakvi su odgovori na tržištu. Uslugu plaćanja mobitelima smo uveli prije nekoliko tjedana zajedno s našim partnerima i vrlo smo zadovoljni. Imamo već nekoliko tisuća transakcija tim putem.
Luka Tomašković, ZABA

Beskontaktno plaćanje je svakako smjer koji trebamo slijediti, pitanje je vremena implementacije. Očekujemo da će posjetitelji trgovačkih centara to prepoznati kao dodatnu pogodnost prilikom kupovine i da će češće obavljati tu kupovinu. Kada je riječ o načinu, to će odrediti tehnologija. Ako se prepozna da su mobiteli predmet koji je jednostavniji za provedbu beskontaktnog plaćanja, onda će to biti mobitel. Međutim, ne isključujem tu ni druge predmete, poput satova i privjesaka ili naočala.
Luka Jakovljević, Avenue Mall

Kupci u Slavoniji su tradicionalno nastrojeni gotovini, a dolaze nam i kupci iz susjednih zemalja u kojima je također češća kupnja gotovinom 
Gabrijela Bartowski, Portanova

Glavni razlog što nemamo puno 'šetača' je taj što nemamo zabavnih sadržaja 
Ružica Radoš, Garden Mall

Internet prodaja u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno razvijena. Porast i dinamika dogodila se pojavom portala za grupnu kupnju. Taj je trend još uvijek prisutan, ali pitanje je do kad će trajati 
Aleksandra Babić, MasterCard