Na okruglom stolu 'Budućnost plaćanja' održanom 20.ožujka u prostorima HUP-u predstavnici financijskog sektora, te tehnološkog sektora i države zaključili su  kako tehnologija ima značajan utjecaj i na oblike plaćanja te utječe na gospodarstvo naše zemlje.

"Danas pitanje nije kakav je platni promet i koliko je digitaliziran, već je pitanje i ključ – briga za korisnike. Kad smo krenuli u posao s Računi.hr očekivali smo da će javnost biti spremna za promjene. Usluga 'Slikaj i plati' je međufaza elektronskog plaćanja kojom smo korisnike polako pokušali uvesti u svijet digitalizacije platnog prometa. Inovacije su poželjne, ali ih tržište prvo mora prihvatiti", ističe Damir Sabol, osnivač Računi.hr.

Ratko Mutavdžić, predstavnik HUP-ova ICT odjela istaknuo je kako u Hrvatskoj brojne tvrtke koriste elektronsko poslovanje, no sami građani ipak ne maju dovoljno povjerenja u internet.

"Razmjena novca nije klasična kao prije, može se materijalizirati, ali i ne mora", tvrdi Ratko Mutavdžić iz HUP-a.

Jan Sulik, voditelj službe za razvoj elektroničnog poslovanja  iz Ministarstva gospodarstva istaknuo je da smo od EU 28 mi na visokom trećem mjestu  po korištenju digitalizacije po platnom prometu.

" E-račun postaje dominantan oblik plaćanja, a povjerenje je ključ svih odnosa, pa i platnih rješenja. Istraživanje koje smo proveli na 520 tvrtki u Hrvatskoj ( osim mikropoduzetnika i financijskog sektora) pokazalo je kako ih 41 posto koristi e-račune, a 71 posto općenito koristi internet u svom poslovanju˝, tvrdi Sulik.

Dražen Kopljar, član uprave PBZ-a ističe kako je danas u Hrvatskoj preko 90 posto platnog prometa elektroničko tako da ne možemo govoriti o prijelazu na elektroničke načine plaćanja jer se on odavno dogodio. ˝Moramo biti svjesni kako iza platnog prometa stoji hrpa međuinstitucionalnih odnosa te da su transakcije samo vrh sante leda i da postoji beskonačan broj načina da se transakcije provede. U razvoju tehnologije je samo mašta granica˝, poručuje Kopljar.

Kako napominje Kopljar, prisutna su dva trend, jedan je porast platnog prometa te sukladno tome raste i sveukupni volumen plaćanja, a drugi trend se odnosi na porast broja transakcija.  Dok je prije bilo uobičajeno plaćanje većih stvari na kartice  i na rate, danas se i obični obroci u McDonaldsu plaćaju kartičnim putem.

Mislav Malenica iz VINGD-a pojasnio je kako VINGD nije virtualna valuta jer je to skupni naziv za cijelu džunglu poslovnih modela. "Mi nismo Facebook ni bitcoini, naš fokus je trgovina utjecajima", kaže Mislav Malenica iz VINGD-a.

Napominje kako su tehnološka rješenja samo marginalne promjene, a oni valutom pokušavaju širiti svoj doseg. Na 250.000 korisnika šire svoj utjecaj, motiviraju ih virtualnom valutom i podižu njihove prihode. "Jedinstvenost Vingda je virtulana, korisnik kao u igrici skuplja. Obični korisnici Vingd ne mogu zamijeniti za novac, dok poslovni mogu. Potrebe korisnika nije lako zadovoljiti", kaže Malenica.

Unatoč tehnologiji, korisnici su uvijek na prvom mjestu."Nove generacije bi okom plaćale kad bi mogle, ali moramo biti svjesni kako su korsinici sve ciljane skupine, i oni mlađi i stariji. Ljudi teško mijenajju navike, pogotoovo ako ne vide benefit u tome", poručio je Kopljar iz PBZ-a te naveo da PBZ redovno ulaže u novitete poput Visa stickera, ulaže u infrastrukturu i trudi se podići svjesnost građana. Kopljar također ističe kako bi sve bilo lakše da se država ne mješa previše. "Država treba što manje smetati i dati tržištu da radi svoje", poručio je Kopljar.

S njim se složio i Sabol koji kaže da su startegije koje država donosi samo otežavanje.

"Cilj bi trebao biti pomoći poduzetnicima i olakšati im, a  naša realnost je takva da se olakšava poreznoj upravi, a ne poduzetncima i građanima", tvrdi Sabol.

Samo jedna javna tvrtka koristi e –račune, ističe Kopljar  i pohvaljuje HRT zbog toga. "Oni time samo ostvaruju uštede, nema gubitka", navodi Kopljar.

Osvrnuo se i na ostale javne tvrtke za koje kaže da grade svoje 'billing' sustave i to godinama, kao da grade državu. "Sramota je da od 40 tvrtki koje su prihvatle e -račune, prve koje su ih počele koristiti su one tvrtke koje su u stranom vlasništvu. Nebitno je o kojoj grani gospodarstva se radi, menadžeri trebaju znati prepoznati pilike koje će im olakšati i omogućiti bolje poslovanje˝, kaže Kopljar.

Kritiku zbog poteza vladujućih uputio je i Sabol. "Jedno ministarstvo vam pomaže, ali su onda druge prepreke tu. Nama nedostaje jedna osoba koja će to sve spojiti. Uvođenje fiksalizacije koje je provedeno brzo i efiskano je najbolji dokaz da se može uvesti promjene kad se to želi", poručio je Sabol.

"Važno je naglasiti i da smo mi država u kojoj je postignut dogovor banaka i tržišta, što je u većini država nemoguće. Zajednički su se dogovorili i danas imamo 2D bar kod i OCR tehniku ispunjavanja uplata. Sudionici okruglog stola pozdravljaju uvođenje sustava e-računa na državnoj razini, a prvi službeni rok pune implementacije koji se iščekuje je početak 2016.godine "Svi smo na istom putu i svi želimo isto", istaknuo je Mutavdžić.

"Standardi, dobra volja i unaprijed dogovoreni protokoli neophodni su za implementaciju e- računa. Previše je različitih standarda i zato je tako teško", ističe Sulik. Napominje kako je ovdje jedna od intencija i prekogranična trgovina kao i smanjenje opterećenja za državu jer će time sve biti lakše, brže i taransparentnije. "U zadnje tri godine, koliko se bavim ovim pitanjima, malo tko je spoznao da je ICT ključ razvoja hrvatskog gospodarstva",  zaključio je Sulik.

Kopljar se nada da će država tim novim rokom pune implementacije  dati novi vjetar u leđa digitalizaciji platnih sustava. ˝Po tom pitanju treba uvesti diktaturu, tako će biti najlakše. Kad bi bilo obavezno tada bi se svi informatizirali u roku sekunde. Država tu treba uvesti reda˝, poručio je Kopljar.