Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, opseg građevinskih radova u prvih pet mjeseci 2006. godine bio je 12,7 posto veći uodnosu na isto razdoblje prošle godine. Još je veće povećanje kad se uzme u obzir obujam građevinskih radova na zgradama koji je u svibnju bio čak 73 posto veći u odnosu na 2000. godinu, a po dosadašnjem trendu bit će između 10 i 15 posto veći od 2005. godine. Osim u obalnim gradovima, najviše se gradi u Zagrebu. U široj okolici grada najavljena je gradnja više novih stambenih naselja koji bi barem donekle trebali zadovoljiti specifične potrebe tržišta i, neki se nadaju, zaustaviti rast cijena nekretnina. Istraživanje riječkoga glasnika InfoNekretnine baziranog na cijenama oglašenih nekretnina pokazalo je da su od ožujka do kraja lipnja cijene stanova i kuća u Hrvatskoj povećane za 4,67 posto. Najviše su poskupjele nekretnine u Istri, za 13 posto, a u drugom kvartalu cijene nekretnina u Zagrebu uvećane su u prosjeku za 3,83 posto.

Preskupi stanovi
InfoNekretnine utvrdile su da je prosječna cijena manjih stanova u Zagrebu bila 69.352 eura, a cijena dvosobnih stanova u prosjeku 115.472 eura. Trosobni stanovi u Zagrebu u prosjeku su stajali 173.489 eura. Visoke cijene odbijaju kupce, stoga i ne čudi da je prošle godine došlo do znatnog pada prometa nekretnina koji je 2004. iznosio 106.000 prodanih objekata da bi godinu poslije pao na 87.000, a procjenjuje se da će se pad nastavitii u ovoj godini. Jedan od danaka centralizaciji Hrvatske upravo su nevjerojatno visoke cijene stanova u Zagrebu koje, kako kaže posrednik u prodaji nekretnina Siniša Horvat, kad je u pitanju predgrađe, dosežu cijene stanova u Beču, Stuttgartu ili Milanu. Zato se, međutim, događa da zamanje svote od, primjerice, 30.000 eura u Zagrebu ne možete kupiti ni garsonijeru, ali dvadesetak kilometara dalje za taj novac možete dobiti imanje s kućom. “Jedan od prvih koji je to primijetio je Ivić Pašalić, bez obzira na njegovo političko djelovanje”, kaže Horvat. “Drugi, poput Tomislava Horvatinčića, tržištu su ponudili preskupe stanove. Većina građevinara zapravo gradi za elitu što je imalo katastrofalne posljedice za tržište jer 95 posto ljudi nema novca za skupe stanove. Ti ljudi mogu dignuti kredite do 100.000 eura, a građevinski investitori to nisu imali u vidu.” Kontroverzni Pašalić, kao što je svojedobno otkrio Poslovni dnevnik, započeo je gradnju naselja vrijednog 20 milijuna eura u Odri, između Zagreba i Velike Gorice. Na 20.000 četvornih metara Pašalić želi sagraditi oko 300 malih i srednje velikih stanova. Prvi stanovi trebali bi biti gotovi do Uskrsa 2007. godine, a cijelo naselje 2008. godine. Zgrade će biti visoke dva kata, s prizemljem, prvim katom i potkrovljem, a cijena četvornog metra ne bi smjela prelaziti 1500 eura. Pašalić je kazao da mu se svidjela Odra zato što ima odličnu poziciju jer do središta grada treba samo deset minuta, a istovremeno se živi u miru i tišini. Horvat ističe i primjer samoborske građevinske tvrtke Top Home koju vodi povratnik iz Švedske. “Za razliku od Hoto Villa, gdje je cijena kvadrata dosegla 1560 eura, što je neprimjereno mnogo za mjesto gdje je naselje sagrađeno, Top Home na sličnim ili boljim lokacijama u Svetoj Nedjelji i Samoboru gradi tri naselja po zapadnom sistemu.

Urbane vile
To znači da se kupcu ne nude goli stanovi, nego ih kupuje opremljene i po nižoj cijeni od 1390 eura po četvornome metru. Takvi pokušaji daju mi nadu da su građevinari konačno shvatili o čemu je riječ i da se više neće isključivo oslanjati na gradnju urbanih vila u sjevernom dijelu Zagreba koje sada zjape prazne jer ih nema tko kupiti zato što prvobitna akumulacija kapitala u Hrvatskoj ipak polako jenjava. Horvatinčić je, doduše, želio nešto slično jer mu je izlazna cijena trebala biti 1200 eura po m2, ali nije uspio postići dogovor s općinom o plaćanju infrastrukture zbog čega je morao podići cijenu“, kaže Horvat. Zanimljiv je također primjer Brezovice gdje se cijena zemljišta u vrlo kratkom vremenu sa 50 podignula na 100 eura po četvornome metru, a cijena sagrađenih stanova ne prelazi 1000 eura. Na mjestu bivše farme u Sesvetskom Kraljevcu tvrtka Degrad najavljuje gradnju naselja po imenu Iver, koje će imati 25 stambenih zgrada s tisuću stanova, osnovnu školu, vrtić, bazen, trgovačko-poslovni centar, autopraonicu i autoservis, a razmišlja se i o hotelu te domu za stare i nemoćne osobe. Ukupna površina naselja bit će 130.000 četvornih metara, ukupne vrijednosti 100 milijuna eura.
”Odlučili smo se na investiciju po uzoru na zapadnoeuropske gradove koji u svom sastavu imaju organiziran cjelodnevni život naselja otvorenog tipa”, kažu u Degradu. Također je dogovorena gradnja novih 200 stanova u sklopu projekta poticane stanogradnje. Grad Zagreb dogovorio se s Ministarstvom da Zagreb umjesto da preda zemljište za gradnju 2700 stanova za POS, kako je dogovoreno prije tri godine, do kraja 2008. sagradi nešto više od 11.000 kvadrata stanova po cijeni od 6820 kuna.

Investitori
Taj kompromis dvaju modela, onog Radimira Čačića s modelom Milana Bandića, ne isključuje daljnju gradnju po tzv. Zagrebačkom modelu. Predviđeno je, naime, da se na dvjema lokacijama u Borovju sagradi 1500 novih stanova koji bi zadovoljili potrebe oko 2700 ljudi. Najviše stanova, gotovo trećina, trebali bi biti veličine između 75 i 85 četvonih metara, 20 posto bi bilo manje od 50 kvadrata, a 20 posto veće od 85 kvadrata. Među posrednicima za prodaju nekretnina opće je mišljenje da sustanovi u Zagrebu precijenjeni za 15 posto.
“Došlo je do zamjene njemačke marke za euro. Ono što je prije pet godina stajalo 1500 DEM, sada stoji 1500 eura. Takve visoke cijene dovele su tržište nekretnina do zastoja jer se sve manje prodaje i kupuje. Smatram da kupcima prosječno nedostaje oko 30 posto novca, ali bez obzira na to investitori ne žele smanjiti marže koje su gotovo dvostruko više u odnosu na zapadnoeuropske države gdje one iznose između 22 i 32 posto, a kod nas, ako je izlazna cijena investitora 1000 eura za četvorni metar, kupca kvadrat dođe 1700 eura po m2”, zaključuje Horvat.

Rast cijena

Od ožujka do kraja lipnja cijene stanova i kuća u Hrvatskoj povećane za 4,67 posto. Najviše su poskupjele nekretnine u Istri za 13 posto, a u drugom kvartalu cijene nekretnina u Zagrebu uvećane su u prosjeku za 3,83 posto.