Plan prihoda državnog proračuna za ovu godinu Vlada je prijedlogom rebalansa povećala za 3,3 milijarde, a istodobno su rashodi podebljani za šest milijardi. Posljedično je povećan i deficit koji se na razini opće države sad procjenjuje na 4,5 posto BDP-a.

Prije nego što je predstavio proračunske planove za iduću godinu, s projekcijama za 2023. i 2024. potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić priredio je iznenađenje revizijom procjene ovogodišnjeg rasta BDP-a.

Još prije koji dan u vezi s tim govorio je o oko osam posto, no nova službena procjena je – devet posto realnog rasta BDP-a. Pritom se kao rezultat prigušenog rasta cijena u prvim mjesecima i ubrzanja u nastavku godine na razini cijele godine računa s prosječnom inflacijom od 2,4 posto.

Ispalo je da je u prognostičkim “pogađanjima” ovogodišnju dinamiku oporavka gospodarstva najbolje, tj. prije drugih “predosjetila” nekolicina inozemnih analitičkih kuća i banaka.

Još sredinom godine, kad su Vlada, HNB, domaće banke, ali i Europska komisija i Svjetska banka, mahom predviđali stope rasta oko pet posto, tj. sve su bile ispod šest, Fitch Ratings i Citigroup “vidjeli” su ga na 8,5 posto, ING na osam, a Oxford Economics i preko devet posto. To, doduše, vjerojatno više govori o tome koliko pandemijske okolnosti predviđanja čine nezahvalnim poslom.

U svakom slučaju, dio oporavka za koji se očekivalo da će se materijalizirati iduće godine preselio se u ovu, pa je istodobno Vlada u odnosu na dojučerašnje projekcije smanjila procjenu rasta BDP-a za iduću godinu, i to na 4,4 posto.

Pritom treba imati na umu da se u kontekstu sredstava EU i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost za prve dvije godine provedbe NPOO-a (2022. i 2023.) učinak tih sredstava na gospodarski rast procjenjuje na (po) 1,5 postotna boda.

Brži oporavak gospodarstva od prvotnih očekivanja znači, uz ostalo, da će se već ove godine nadomjestiti pad koji je lani uzrokovala pandemija, dok se prvotno računalo da će za povratak na razinu realnog BDP-a pretkrizne 2019. trebati više od dvije godine.

U Vladi ne propuštaju naglasiti da to odražava i bolje stanje javnih financija s kojim je dočekana korona kriza, kao i da je nakon globalne financijske krize Hrvatska predkriznu razinu BDP-a (u realnim terminima) dostigla tek 2019. Ta konstatacija, nažalost, ujedno znači i da smo opet tek “uhvatili” 2008. godinu.

Povećana procjena nominalnog BDP-a varijabla je koja je utjecala i na povratak na silaznu putanju javnog duga već u ovoj godini, unatoč tome što je rebalansom deficit opće države (prema europskoj metodologiji ESA2010) povećan s prvotno planiranih 3,8 na 4,5 posto BDP-a.

Nakon što je prošla godina zaključena s javnim dugom na razini 87,3 posto BDP-a, Vlada računa da će se već na kraju ove godine ona spustiti na 83,1 posto, potom na 80,7 posto dogodine, a do kraja 2024. na 75 posto BDP-a.

U vezi s javnim dugom u Ministarstrvu financija su izračunali da je ukupan trošak raznih Covid-mjera od početka pandemije do danas premašio 40 milijardi kuna.

Troškovi tih mjera, kako slijedom potpora gospodarstvu, tako i povećanih izdataka za sustav zdravstva, odrazili su se na brojne proračunske stavke, pa i njihove korekcije u okviru rebalansa koji bi se već idući tjedan trebao naći pred saborskim zastupnicima.

Jednako tako, u prijedlogu proračuna za iduću godinu koji se u cjelini opet povećava, sredstva predviđena za neke resore odražavaju i činjenicu da se dogodine više ne računa s nekima od tih mjera.

Osobna potrošnja

Prijedlog državnog proračuna za 2022. u Saboru će se naći tek početkom prosinca, ali lako je pretpostaviti da će planiranih 164,5 milijardi kuna prihoda te 173,8 milijardi rashoda, kao i deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP biti predmetom kritika.

Proračunske projekcije rađene su na temelju očekivanja gospodarskog rasta od 4,4 posto, pri čemu u Vladi računaju da će od sastavnica BDP-a najviše “potegnuti” rast investicija za koje se predviđa povećanje od čak 12,1 posto, i to ponajprije pod utjecajem sredstava za Plan za oporavak. Usto, rast osobne potrošnje projiciran je na 3,2 posto, a državne potrošnje na 2,1 posto.

Solidnih 10 posto rasta Vlada predviđa i kod izvoza roba i usluga, ali za razliku od ove godine u kojoj je neto doprinos neto izvoza roba i usluga bio pozitivan, dogodine se ipak očekuje da će uvozna ovisnost prevagnuti i da će u konačnici taj doprinos (opet) biti negativan.

Planirani ukupni prihodi u odnosu na rebalansirani ovogodišnji plan veći su 7,1 posto. Od poreza se računa prikupiti 87,9 milijardi kuna, što je također gotovo sedam posto više, a doprinosa bi se u državni proračun trebalo sliti 26 milijardi ili pet posto više nego ove goidne.

Ponovno su među stavkama na kojima se očekuje veliko godišnje povećanje one od pomoći iz EU, za koje se predviđa povećanje od čak 34 posto, na 32,4 milijarde.

Proračun EU

Kad je riječ o rashodima, ukupni tj. iz svih izvora financiranja planirani su dogodine samo 500 milijuna kuna više od ovogodišnjih. Od onih koji se financiraju iz tzv. općih izvora i koji utječu na deficit najveće povećanje u idućoj godini, u iznosu 1,08 milijardi kuna, odnosi se na rashode vezane uz potres.

Slijede rashodi za sustav socijalne skrbi s povećanjem od 836 milijuna kuna, koji uključuju Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Za mirovine i mirovinski sustav, rashodi rastu za 744 milijuna kuna, na 44,4 milijarde kuna, a s tim u vezi ministar Marić podsjetio je da dogodine nema Covid-dodatka.

Više će iduće godine trebati i za doprinos proračunu EU-a (4,6 milijardi kuna), a ponovno se predviđaju i sredstva (oko pola milijarde) za sanaciju dugova bolnica. Za dobrovoljno spajanje jedinica lokalne samouprave predviđeno je 100 milijuna kuna.

Iduće godine plan ukupnih zaduženja je 40,2 milijarde kuna, jer na naplatu stiže i dosta postojećih dugova.

Već u veljači dospijeva domaća obveznica od tri milijarde kuna plus 500 milijuna eura, u svibnju 1,25 milijardi eura na međunarodnom tržištu, a potom opet oko milijardu eura u srpnju na domaćem tržištu.