Europsko gospodarstvo prolazi kroz najvedrije proljeće u proteklih nekoliko godina, ustvrdio je povjerenik Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici komentirajući poboljšane proljetne prognoze EK.

I članovi naše vlade s vedrinom dočekuju svaki pozitivno intonirani pokazatelj koji posljednjih mjeseci ipak kapaju iz državnog statističkog zavoda, ali proljetne prognoze EK za Hrvatsku su uglavnom oblačne. I za nas je, doduše, prognoza rasta u odnosu na zimske prognoze povećana, ali s neznatnih 0,2 posto na i dalje neznatnih 0,3 posto u ovoj godini te 1,2 posto u idućoj. Usporedbe radi, za EU se u ovoj godini predviđa rast od 1,8, a dogodine 2,1 posto, s tim da se u gotovo svim tzv. tranzicijskim zemalja s kojima se obično uspoređujemo već ove godine predviđaju stope rasta više od dva, a kod dijela njih i više od tri posto. Osim što slabije izglede za ovu godinu Komisija daje samo Cipru, a dogodine najnižu prognozu stopu rasta dijelimo s Finskom (s kojom se nema smisla uspoređivati), i simboličnu korekciju ovogodišnje prognoze hrvatskog BDP-a u Komisiji pripisuju uglavnom povoljnijim vanjskim kretanjima, a tek dogodine i oporavku domaće potražnje.

Mimo toga još je manje obećavajućih ocjena, pogotovo u usporedbi s ostatkom EU. Hrvatska u mnogočemu vozi ili daleko sporije (npr. rast) ili suprotnim smjerom od EU u cjelini (npr. deficit, javni dug, udjel rashoda u BDP-u). Ekonomska kretanja u Hrvatskoj više su u znaku divergencije nego konvergencije. Posljednjih godina ubrzano gubimo ekonomske pozicije. Srednja Europa za nas postaje obećani svijet", ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Na to, kaže, upućuje i slika blagostanja mjerena BDP-om po stanovniku prema paritetu kupovne moći. Prije pet godina iza Hrvatske je bilo sedam članica Unije, danas su iza nas samo Rumunjska i Bugarska, a s obzirom na stope rasta Rumunjske (2,8% ove godine i 3,3% iduće) za dvije godine lošije od nas stajat će samo Bugari.

Ako je suditi prema najnovijim prognozama proračunskog deficita, Europska komisija, čini se, ne vjeruje Vladi u pogledu planova i mjera za smanjenje deficita, primjećuje Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke. Naime, nakon lanjskih 5,7 posto BDP-a, deficit ove godine vide na tek neznatno nižih 5,6, ali već dogodine ponovno na 5,7 posto. Ostaje nadati se da te prognoze možda nisu uključile zadnji set Vladinih mjera, odnosno kompletan paket mjera iz Programa konvergencije koji predviđa smanjenje deficita na pet posto ove i 3,9 posto BDP-a iduće godine.

Uza sve, valja uočiti da Hrvatska neslavno odstupa od trendova EU i prema predviđanjima rastuće putanje primarnog i strukturnog deficita. Ništa svjetliju sliku ne nude ni prognoze vezane uz javni dug. Nakon lani dosegnutih 85 posto BDP-a, za ovu godinu EK nam prognozira rast duga opće države na 90,5 posto, a iduće nepunih 94 posto BDP-a. Istodobno, u EU u cjelini javni dug ide silaznom putanjom i za ovu ga godinu u Komisiji vide na 88 posto BDP-a. Dakle, prvi put Hrvatska će premašiti i prosjek EU koji diže nekoliko velikih starih članica iz Zapadne Europe, dok među članicama Unije izvan eurozone, s kojima se trebamo uspoređivati, već neko vrijeme stršimo razinom javnog duga.

Sve u svemu, "projekcije EK upozoravaju na neodrživost dosadašnje fiskalne politike u Hrvatskoj, čiji bi nastavak doveo do situacije u kojoj bi Hrvatska bilježila najveći proračunski manjak od svih zemalja EU, kao i opterećenosti javnim dugom zabrinjavajućih razmjera", ističe u svom komentaru proljetnih prognoza Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore. Naravno, uz neizostavni zaključak kako je "neophodna provedba snažnih strukturnih reformi koje bi omogućile prekid takvih trendova i stvorile temelje za održiv gospodarski rast". Ali takvi zaključci dosad su bez vidljivih rezultata ponovljeni previše puta.  Slično vrijedi i za problem stopa zaposlenosti i nezaposlenosti. Iako se i Hrvatskoj za ovu godinu napokon predviđa blagi pad stope nezaposlenosti, to, nažalost, nije posljedica očekivanja rasta zaposlenosti već pada populacije, odnosno aktivne radne snage. 

Mrsićeva računica

Broj zaposlenih u ožujku je rastao 0,34%
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ocijenio je u utorak da se tržište rada u Hrvatskoj oporavlja, što je potkrijepio podatkom da je u Hrvatskoj krajem travnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo 297.088 nezaposlenih, što je 22.123 osobe ili 6,9 posto manje nego u ožujku, a čak 57.361 ili 16,2 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine. U prva četiri mjeseca ove godine prosječno je na burzi rada bilo evidentirano 318.820 nezaposlenih, što je 54.674 ili 14,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Krajem travnja u Hrvatskoj su zabilježeno 1,423.784 zaposlenih osoba, što je u odnosu na ožujak 24.275 novih zaposlenika, a u odnosu na isti mjesec lani za 0,64 posto više. Prvi put u mandatu ove Vlade u ožujku je zabilježen rast broja zaposlenih osoba, i to za 0,34 posto, naglasio je Mrsić dodavši kako je konferenciju za novinare sazvao da bi se vidjeli stvarni trendovi na tržištu rada. Podaci pokazuju da je u prva četiri mjeseca ove godine u evidenciju nezaposlenih ušlo 96.515 osoba, što je za 2883 osobe ili 2,9 posto manje nego u istom razdoblju lani. Mrsić kaže da je ukupno 116.190 ljudi izašlo iz evidencije HZZ-a, pri čemu je zbog zapošljavanja izašlo njih 78.965, što je 6,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Od rujna 2013. primjenjuje se nova metodologija evidentiranja i praćenja aktivnih osiguranika, pa je zbog neaktivnosti, tj. neplaćanja osiguranja, iz matične evidencije izbrisano 31.298 pravnih osoba s 20.878 osiguranika. Mrsić je istaknuo kako je od 1. siječnja 14.228 osoba mlađih od 30 godina dobilo posao na neodređeno vrijeme uz pomoć poticajnih mjera.

Bilo bi opasno zavaravati se

Obavijest da smo izišli iz recesije je nešto dobro i to pozdravljamo, ali ne trebamo se zavaravati – to je samo dio opće europske plime koja je podigla i našu lađu. Puno toga što treba napraviti ostaje i dalje pred hrvatskom Vladom, bez obzira na to koja bila… Ipak, bilo bi opasno da nas to zavara i navede na zaključak da će se problemi sami od sebe riješiti, jer Hrvatska u proteklim godinama nije učinila puno toga što je trebala.
Đuro Njavro, gospodarski tim HDZ-a

Rast je pozitivna i dobra vijest. Ali 0,3 posto rasta je malo manje dobra vijest, naročito što zasluge i za taj mali rast EK ne vidi u našim aktivnostima i promjenama koje provodimo, nego u aktivnostima zemalja okruženja, s kojima Hrvatska surađuje i koje rastu brže od Hrvatske… Tek 3 posto rasta znači zapošljavanje, smanjivanje javnog duga i deficita. A za 3 posto rasta, naravno, moramo se početi mijenjati, a to još uvijek EK ne vidi i zato imamo tu procjenu od svega 0,3 posto.
Davor Majetić, glavni direktor HUP-a