Gospodarska aktivnost u Hrvatskoj značajno će usporiti ove godine na 1,2 posto te u idućoj na 1,9 posto, nakon visokih 6,3 posto u prošloj godini, očekuje Europska komisija u najnovijim zimskim prognozama objavljenima u ponedjeljak.

Unatoč šoku energenata i rekordno visokoj inflaciji koja je uslijedila, Bruxelles je povisio perspektive rasta u odnosu na jesenske prognoze jer se druga polovina godine pokazala boljom od očekivanja.

Pozitivne posljedice
”Očekuje se da će ulazak u eurozonu i Schengen imati pozitivne posljedice na hrvatsko gospodarstvo. Nakon rekordne inflacije u 2022. od 10,7 posto, koja je ipak bila ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe koje još nisu članice eurozone, očekuje se usporavanje inflacije na 6,5 posto u 2023. i 1.6 posto u 2024. godini”, kaže EK. Podsjetimo, u studenom je EK prognozirao 6 posto rasta u 2022., jedan posto ove te 1,6 posto iduće godine.

Komisija ističe da se hrvatski BDP u trećem lanjskom kvartalu u odnosu na drugi smanjio za 0,4 posto zbog pada investicija i državne potrošnje zbog strožih uvjeta financiranja, poremećaja u opskrbnom lancu te inflacije.

“U četvrtom tromjesečju mješoviti signali ukazuju na široku stagnaciju, iako se tehnička recesija ne može isključiti, budući da industrijska proizvodnja i trgovina na malo slabe, ali se povjerenje potrošača i poduzeća počelo oporavljati, osobito u industriji i uslugama”, navodi EK.

Motor rasta ostaje domaća potražnja uz vanjski sektor, a rastu u ovoj godini pridonijet će pristupanje Schengenu i uvođenje eura koji bi trebali smanjiti troškove i prepreke u trgovini i putovanjima, kao i olakšati investicije. Vanjska potražnja ostaje pod upitnikom geopolitičkih preslagivanja.

Tehnička recesija ne može se isključiti, budući da industrijska proizvodnja i trgovina na malo slabe/Reuters

U drugoj polovini godine Komisija očekuje oporavak realnih primanja zbog nižih cijena energije i otpornog tržišta rada što će pridonijeti blagom povećanju potrošnje stanovništva. ”Kvartalni rast u 2023. godine trebao bi dobiti zamah kako godina odmiče, inflacija usporava, a povjerenje potrošača se oporavlja.

Potrošnja kućanstava trebala biti biti glavni pokretač rasta, jer ograničeno tržište rada pridonosi većem rastu plaća u ključnim sektorima, poput ugostiteljstva”, ističe Komisija očekujući umjeren rast investicija zbog europskih fondova. Javna potrošnja također bi trebala dati doprinos rastu, a inozemna potražnja davat će negativni doprinos rastu ove i naredne godine.

U skladu s okruženjem
Takva očekivanja za Hrvatsku u skladu su s okruženjem. I sama Europska unija jedva će izbjeći recesiju, ocjenjuju u Bruxellesu na temelju posljednjih brojki s terena. Gotovo godinu dana nakon ruske agresije na Ukrajinu, europska ekonomija u ovu godinu ulazi s čvršće pozicije nego se predviđalo jesenas.

Stoga su u zimskoj privremenoj prognozi izgledi za rast u 2023. Povećani na 0,8 posto u EU (0,5 bodova više) te 0,9 posto (0,6 bodova više) u području eura. Prognoza za 2024. ostaje nepromijenjenih 1,6 posto za EU i 1,5 posto za europodručje.

“Sada se očekuje da će oba područja za dlaku izbjeći tehničku recesiju koja je bila predviđena za kraj godine. U prognozi su neznatno smanjena i predviđanja inflacije za 2023. i 2024.”, navodi se prognozi.

Snažnu ekspanziju u prvih šest mjeseci godine zamijenilo je usporavanje u trećem kvartalu, premda slabije od očekivanja. Unatoč šokovima, Unija je izbjegla kontrakciju previđenu za zadnja tri mjeseca godine pa bi gospodarstvo Unije, kao i 20 članica eurozone, prošlu godinu moglo zaključiti s 3,5 posto rasta.

U dobre vijesti Komisija naglašava smirivanje situacije s energentima, kao i robusno tržište rada. “Zbog kontinuirane diverzifikacije izvora opskrbe i naglog pada potrošnje, razina skladištenja plina veća je od sezonskog prosjeka u proteklim godinama, a veleprodajne cijene plina pale su znatno ispod razina prije rata. Osim toga, tržište rada Unije i dalje bilježi jako dobre rezultate, a stopa nezaposlenosti ostala je do kraja 2022. na dosad najnižoj zabilježenoj razini od 6,1 posto”, ističe EK.