Opaske da se vrhunac poslovnog ciklusa približava kraju sve se češće čuju, a s njima i upozorenja o mogućoj recesiji. Trgovinske tenzije između najvećih globalnih igrača, Amerike, Kine i Europe, i uvođenje uvoznih carina već su naštetile tokovima međunarodne trgovine pa je, primjerice, Međunarodni monetarni fond smanjio prognoze svjetskog rasta. Usporavanje ekonomskog zamašnjaka osjeća se i u Europskoj uniji čije članice redom snižavaju procjene svog rasta, a domino efekt polagano se počinje prelijevati u smjeru tržišta rada.

Europski statistički ured Eurostat nedavno je objavio da je stopa slobodnih radnih mjesta u Europskoj uniji i eurozoni u trećem tromjesečju ostala nepromijenjena u odnosu na prethodna tri mjeseca, dok je u Hrvatskoj blago smanjena. Na razini svih 28 članica stopa slobodnih radnih mjesta iznosila je 2,2 posto krajem rujna, a u Hrvatskoj ona je istodobno dosegnula 1,5 posto. Ta brojka, po objašnjenju Eurostata, pokazatelj je ponude i potražnje na tržištu rada, odnosno pokazuje udio slobodnih radnih mjesta u ukupnom broju radnih mjesta. Što je stopa viša, veća je nepokrivena potražnja za radnicima, a što je manja potražnja i ponuda rada su više u ravnoteži. 

Silazna putanja
S 2,2 posto, (sezonski neprilagođena) stopa slobodnih radnih mjesta se nije mijenjala u prvih devet mjeseci ove godine. U trećem tromjesečju 2017. iznosila je dva posto. Promjena nije bilo ni među 19 članica u kojima kola zajednička europska valuta; u eurozoni je stopa slobodnih radnih mjesta iznosila 2,1 posto, blago više od prošlogodišnjih 1,9 posto. Promatraju li se pojedine grane ekonomije, najveći raskorak između ponude i potražnje za radom bio je u sektoru usluga u kojem je stopa slobodnih radnih mjesta dosegnula 2,5 posto.

U sektoru industrije i graditeljstva bila je bliža europskom prosjeku, na 2,1 posto.  Kada je domaća ekonomija u pitanju, sezonski neprilagođena stopa slobodnih radnih mjesta u razdoblju od lipnja do kraja rujna spustila se na 1,5 posto, i to s 1,9 posto koliko je iznosila u drugom tromjesečju ove godine. Inače, od početka godine stopa slobodnih radnih mjesta je u silaznoj putanji; tada je iznosila 2,1 posto. Promatrano na godišnjoj razini, većih promjena u odnosu na prošlu godinu nije bilo, budući da je u trećem kvartalu 2017. iznosila 1,4 posto. 

Orijentacija na turizam
Najveća promjena u trećem kvartalu godine zabilježena je u uslužnom sektoru u kojem je stopa slobodnih radnih mjesta pala s dva posto na 1,3 posto na kvartalnoj razini. Takvo kretanje je očekivano s obzirom na to da se radi o vrhuncu turističke sezone tijekom kojeg se kreira i popuni najviše sezonskih radnih mjesta u turizmu i povezanim djelatnostima. Nažalost, sličnu dinamiku nisu slijedili industrija i graditeljstvo; u ta dva sektora zabilježen je puno blaži pad, s 1,8 posto na 1,5 posto. Potvrda je to pretjerane orijentacije domaće ekonomije na turizam koji unatoč iznimno kratkoj sezoni preuzima poziciju strateškog sektora. Iako se volimo hvaliti rekordnim sezonama, obaranjem broja gostiju i noćenja iz godine u godinu, činjenica da prihodi od turizma generiraju oko 20 posto BDP-a nije za pohvalu.

Ta brojka pokazuje da zemlja nema pametnu i koherentnu (a realno niti ikakvu drugu) ekonomsku politiku jer joj stabilnost ovisi o sektoru na koji dominantni utjecaj imaju faktori iz inozemstva, poput promjena u visini dohotka najvažnijih turističkih tržišta poput Austrije i Njemačke, ili pak sigurnosne situacije u okruženju. Sve govore, primjerice, turističke brojke u Turskoj nakon terorističkog napada kod Aje Sofije 2016. godine. No, nije to jedini paradoks. Hrvatska je rekorderka u Europskoj uniji po smanjenju stope nezaposlenosti. Sa strmim padom, s 10,2 posto na 8,1 posto na godišnjoj razini u listopadu ove godine brzo se približavamo  europskom prosjeku od 6,7 posto.  Tim bi se uspjehom rado pohvalio svaki političar jer je pad nezaposlenosti ultimativna posljedica dobre ekonomske politike. 

Nažalost, ne i u Hrvatskoj pa se (uglavnom) nitko time ni ne hvali. Sjajne brojke o nezaposlenosti posljedica su otvaranja granica i vala iseljavanja nakon ulaska Hrvatske u EU. U potrazi za bolje plaćenim poslovima u inozemstvo odselilo najmanje 300.000, a neke procjene penju se i do 400.000 građana, i to u samo pet godina. Budući da na vidiku nema kraja tom valu, nezaposlenost nastavlja padati. Podaci iz Ankete o radnoj snazi u trenutku pisanja ovog teksta dostupni su samo za prvih šest mjeseci 2018., no svejedno oslikavaju povoljna kretanja na tržištu rada u tom razdoblju. Anketna stopa nezaposlenosti smanjila se sa 9,3 posto u prvom tromjesečju na 8 posto u drugom kvartalu godine. Istodobno, stopa zaposlenosti stagnirala je u oba tromjesečja na 47 posto, dok se stopa participacije smanjila s 51,6 posto u prvom na 51,2 posto u drugom kvartalu.

To se smanjenje stope participacije objašnjava činjenicom da je rast broja zaposlenih u prvoj polovici godine bio niži od smanjenja broja nezaposlenih što je rezultiralo smanjenjem radne snage.  Po stopi participacije među najgorim smo zemljama u Europi. U apsolutnim brojkama, u Hrvatskoj oko milijun ljudi u radnoj dobi  ne radi niti ne traži posao. Očekuje se da će se na tržištu rada nastaviti rasta broja zaposlenih i pad stope nezaposlenih na nove povijesne maksimume, prema 7 posto, što će za postojeće radnike značit i vjerojatni nastavak rasta plaća.

Prema publikaciji Makroekonomska kretanja i prognoze Hrvatske narodne banke,  rast nominalnih bruto plaća u trećem tromjesečju 2018. zamjetno je usporio (0,7 posto) u odnosu na trend u prvih šest mjeseci ove godine. Ipak, podaci za listopad daju naslutiti da je na početku zadnjeg tromjesečja u godini rast plaća ponovno blago ubrzao (1,1 posto). Pri tome je tijekom trećeg i na početku četvrtog kvartala podjednak rast plaća zabilježen u javnom i privatnom sektoru, s tim da je rast realnih bruto i neto plaća bio nešto slabije izražen jer je došlo do istodobnog povećanja potrošačkih cijena.

Nastavak nervoze
Ta kretanja daju naslutiti da poslodavcima slijedi nastavak nervoze zbog manjka radnika u pojedinim dijelovima gospodarstva, povećanje pritiska na rast plaća (i konkurentnost) i nastavak apela na Vladu da poveća kvota za uvoz radne snage. U ovom trenu tvrtkama u Hrvatskoj nedostaje najmanje 35.000 radnika, a Vlada je nedavno odobrila kvotu od 50.100 stranih radnika u 2019.  Najveći broj dozvola za zapošljavanje stranaca odnosi se na graditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo te promet u kojima nedostaje najviše djelatnika.

Od ukupnog broja gotovo 42.000 bit će za novo zapošljavanje, 6500 je za sezonce u turizmu i ugostiteljstvu te poljoprivredi i šumarstvu, a 1500 za provedbu strateških investicija za koje još nisu poznata zanimanja. Inače, među europskim članicama najvišu ukupnu stopu slobodnih radnih mjesta imala je Češka, čak 5,9 posto. Slijede Belgija s 3,6 posto te Njemačka, Nizozemska i Austrija s po tri posto. Najniže su stope slobodnih radnih mjesta imale Grčka (0,6 posto), Španjolska (0,8 posto) te Bugarska (0,9 posto). Više stope slobodnih radnih mjesta na godišnjoj razini bilježile su ukupno 22 zemlje Europske unije.