Vi ste kičma hrvatskoga gospodarstva, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković obraćajući se izvoznicima na 19. konvenciji Hrvatskih izvoznika, kojima je najavio da će i u novom mandatu njegova Vlada nastaviti raditi ono što je započela u prethodna dva mandata, a sada i u prilično drugačijem kontekstu. Dijelom je to zbog promijenjenih geostrateških odnosa, no s druge strane ulazi i s jako dobrim iskustvom u kriznom upravljanju iz proteklih godina, u kojima se pokazala uspješnom.

Objašnjavajući aktivnosti koje su u fokusu njegove Vlade, Plenković je objasnio i značaj za izvoznik kompliciranog i detaljnog postupka prijama Hrvatske u OECD, zadnju integraciju u koju Hrvatska želi ući. Tom karikom koja je preostala nakon članstva u EU, eurozoni i Schengenskom prostoru i Europskom stabilizacijskom mehanizmu, NATO-u, Plenković računa da će se ispuniti cilj brendiranja države kao ozbiljne zemlje, sigurne za poslovanje i stabilne ekonomije, s dobrim kreditnim rejtingom.

Transformativni procesi
Ta prepoznatljivost zemlje i članstvo među najrazvijenijim društvima podići će i status hrvatskih izvoznika. Bolji međunarodni položaj, drugim riječima, glavni je Vladin adut za poticanje izvoznika. Predsjednik Vlade zadovoljan je odvijanjem postupka ispunjavanja kriterija i očekuje da će se na proljeće 2026. Hrvatska pridružiti OECD-u.

Zahvalivši se izvoznicima na doprinosu gospodarstvu, Plenković je istaknuo kako se bilježi kontinuiran rast, uz iznimku 2020. i pandemije koronavirusa. Posebno izdvaja i socijalnu koheziju koja je, zahvaljujući menadžeriranju krizom, Vlada uspjela očuvati, te činjenicu da su građani bili pošteđeni rastom cijena energenata kao u nekim drugim državama.

U prvom ovogodišnjem tromjesečju Hrvatska bilježi drugi najveći rast gospodarstva među članicama EU, a sve projekcije, od Vlade i EK do MMF-a, Svjetske banke i OECD-a, ukazuju da će rast BDP-a biti između 3 i 3,5%, dok će, kako ističe Plenković, prosječan rast BDP-a na razini EU biti 1%, a u Eurozoni i slabiji, 0,8%.

“U proteklih osam godina Hrvatski je BDP per capita porastao sa 62 na 76% prosjeka razvijenosti EU, a rast u ovoj godini navodi na zaključak da će taj prosjek do kraja 2024. doseći više od 77,5%”, istaknuo je predsjednik Vlade, podvlačeći da je takvom dinamikom realno da će ispuniti cilj da do kraja ovog, trećeg mandata njegove Vlade prosjek razvijenosti bude između 80 i 82%.

“Veliki, transformativni proces koji smo vodili zadnjih nekoliko godina pridonio je vašoj poziciji u unutar hrvatske i u međunarodnim aktivnostima”, kazao je Plenković, navodeći i da su izvoznici uvelike pridonijeli zamahu gospodarstva, koji je vidljiv i kroz trenutačne podatke o najvećem broju zaposlenih, više od 1,74 milijuna osiguranika, te uz rekordno nizak broj nezaposlenih osoba, čiji je broj ispod 84 tisuće.

Plenković se osvrnuo i na vrlo složenu međunarodnu situaciju kroz koju se prolazi u 2024. Od 8 milijardi stanovnika na planetu na neki oblik izbora izaći će njih 4 milijarde.

Posljedice bez presedana
“Svijet je opterećen ruskom agresijom na Ukrajinu, koja traje već dvije i pol godine i čije su posljedice na gospodarstvo, socijalnu i energetsku situaciju, inflatorne pritiske, trgovinske tokove i sankcijske režime bez presedana, a kraj joj se u ovom trenutku ne nazire”, istaknuo je Plenković, nastavljajući kako složena situacija vodi i nastavku ilegalnih migracija, a one podrivaju političku arhitekturu Europe.

Tu je i sukob SAD-a i Kine, a protekcionizam za kojim poseže SAD svojim zakonom o smanjenju inflacije, pogađa i EU, koja, kako ističe Plenković, već godinu i pol radi na tome kako ublažiti negativne efekte koje trpe tvrtke koje izvoze u SAD.