Iako se njihov broj u Hrvatskoj udvostručio u posljednjih godinu dana, a takav trend rasta očekuje se i u narednom razdoblju, na hrvatskom tržištu i dalje se vrlo malo zna o virtualnim asistentima, pa i tko je za njih čuo nije siguran jesu li to uopće stvarne osobe.

Stoga se ova relativno mlada “freelance” uslužna djelatnost, koja ima veliku perspektivu razvoja, tek mora nametnuti na tržištu rada, što će onda bolje i valorizirati rad virtualnih asistenata.

Pogrešna percepcija
Uz spajanje ponude i potražnje, to je i glavni cilj tvrtke Go2human Hub koju je nešto prije početka pandemije u Splitu pokrenula poduzetnica Sanja Veletanlić. S

Kada su objavili svoje drugo godišnje istraživanje o virtualnim asistentima u Hrvatskoj, koje je pokazalo da virtualnom asistencijom “vladaju” visokoobrazovane samozaposlene žene s iskustvom, stup virtualne asistencije su administrativni poslovi, no cijena rada je i dalje preniska u odnosu na vrijednost.

“Dok većina nije čula za digitalne asistente, oni koji jesu većinom smatraju da te osobe obavljaju samo glupe i dosadne poslove, što je potpuno pogrešna percepcija, a to je pokazalo i naše istraživanje, kao i svjetska iskustva.

Virtualni asistenti imaju bogata iskustva na brojnim područjima, visoko su pismeni i proaktivni, i njihove usluge mogu biti jako korisne i vrijedne. Cilj na je stoga promijeniti tu percepciju i na taj način potaknuti daljnji razvoj ove perspektivne uslužne djelatnosti i poručiti i asistentima da bolje cijene vlastiti rad.

Naime, iako je pandemija imala pozitivan utjecaj na razvoj djelatnosti, kao i bolju percepciju produktivnog rada od kuće, baš na dizanju satnice ima još puno posla”, pojasnila je za Poslovni dnevnik Sanja Veletanlić.

Istraživanje tvrtke Go2human Hub obuhvatilo je ukupno 395 ispitanika, a pokazalo je da se broj virtualnih asistenata u Hrvatskoj gotovo udvostručio u samo godinu dana – s njih stotinjak u 2020. godini na oko 200 krajem 2021. Tako se gotovo pola ispitanih virtualnih asistenata bavi ovi poslom manje od godinu dana.

Istraživanje je pokazalo da 91 posto virtualnih asistenata u Hrvatskoj čine žene, 82 posto ih je visokoobrazovanih, većina starija od 30 godina s prethodnim radnim iskustvom. Prosječan hrvatski virtualni asistent je visokoobrazovana žena od 40-ak godina, s više od 10 godina prethodnog radnog iskustva, naprednim informatičkim znanjima, tehnološki je pismena.

Ona dnevno provodi više od 8 sati na internetu i voli promjene, virtualnom asistencijom se bavi oko godinu dana, samozaposlena je i posluje putem paušalnog obrta. Radi za klijente (tvrtke) koje pronalazi putem preporuka i poznanstava, nudi administrativne usluge i te joj donose najviše prihoda, posao virtualnog asistenta ju ispunjava i jako je zadovoljna.

Konkretni iznosi

Pokazalo se također da je velik broj novih virtualnih asistenata utjecao na smanjenje udjela onih kojima je to primarni izvor prihoda, što je logično jer se novi tek uhodavaju u biznis.

Klijente dobivaju najviše putem preporuka, nešto manje putem specijaliziranih platformi poput Upworka i drugih (21,43 posto) te društvenih mreža.

Najveći udio virtualnih asistenata u Hrvatskoj radi isključivo za domaće klijente (46 posto), dok manji dio (18 posto) radi isključivo za strane klijente. Ostali surađuju i s domaćim i sa stranim klijentima.

Uz administrativne usluge koje prednjače, u top 5 usluga koje pružaju ulaze organizacija sastanaka, putovanja, događanja, potom slijede usluge digitalnog marketinga, pa pisanje članaka, blogova ili postova, te savjetovanje. Najviše novca nakon administracije nosi im izrada i vođenje projekata, usluge digitalnog marketinga, prevođenje, te računovodstveno-knjigovodstvene usluge.

Cijena rada porasla je od 2020. godine, no tek neznatno, sa 115 na samo 119 kuna po satu, s tim da više od 60 posto virtualnih asistenata svoje usluge naplaćuje manje od 100 kuna po satu.