U nedostatku radne snage domaći se poslodavci sve više okreću zapošljavanju umirovljenika na polovicu radnog vremena, a umirovljenici, sve više pritisnuti visokim stopama inflacije, koriste priliku za dodatne prihode radeći 20 sati tjedno bez gubitaka mirovinskih primanja. Kako se približava turistička sezona tako je i angažirano sve više umirovljenika pa ih je na kraju svibnja 20 sati tjedno, podaci su to koje je Novi list dobio od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, radilo 22.148.

To je čak 7.648, ili 52,7 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. U odnosno na, primjerice. 2019. godinu broj umirovljenika koji dodatno zarađuju više se nego udvostručio.

veliki reformski zahvat

Obiteljske mirovine trebale bi rasti između 10 i 15 posto, uz jednu veliku promjenu

Ove se brojke odnose na umirovljenike koji su regulirali svoj status, nitko zapravo ne zna koliko još umirovljenika dodatno zarađuje radeći nn crno, jer su često angažirani na poslovima poput čuvanja djece, čišćenja te brige o nemoćnim osobama u njihovim domovima i novac dobivaju na ruke.

Nešto malo manje od petine umirovljenika koji rade do polovicu radnog vremena, njih 5.303, dodatnu je zaradu pronašlo u dvije djelatnosti koje u ljetnim mjesecima i očekuje najviše posla, trgovini i turizmu, pa je očekivati i da će njihov broj do rujna samo rasti.

I u Primorsko-goranskoj županiji se povećao broj umirovljenika koji rade 20 sati tjedno i to za 41 posto u odnosu na svibanj prošle godine, pa ih je krajem prošlog mjeseca radilo 2.245. Najviše umirovljenika radi u trgovini, njih 3.791, pa, ako se te brojke uspoređuju s osiguranicima u toj djelatnosti, svaki 64 zaposleni i hrvatskoj trgovini trenutno je umirovljenik.

U građevinarstvu je taj udio još i veći, tamo je na oko 131 tisuću osiguranika angažirano 2.440 umirovljenika, što znači da je u građevini svaki 53. radnik već u mirovini. Nakon trgovine najviše umirovljenika radi u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, na koje je godinama, dok rad umirovljenika nije liberaliziran, bila većina onih koji dodatno zarađuju u mirovini. Gotovo tri tisuće umirovljenika angažirano je i u prerađivačkoj industriji.

Nove cijene

Čak i domovi za stare i nemoćne dižu cijene, evo zašto i koliki je iznos u pitanju

HZMO daje podatke samo po djelatnostima, a iz njih se ne može iščitati na kojim su poslovima u građevini ili trgovini angažirani ljudi koji su uglavnom stariji 60 godina.

Udio umirovljenika koji dodatno rade znatno je manji u Hrvatskoj od prosjeka EU koji se kreće oko 20 posto, a posebice od udjela u SAD-u koji je veći od 30 posto, no posljednjih godina kako pokazuju i podaci HZMO-a to se mijenja jer je država od 2014. godine širila krug onih koji su mogli raditi a da ne izgube mirovinska primanja.

U početku su dodano mogli raditi samo građani koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu,a 2019. godine država je to omogućila i dugogodišnjim umirovljenicima, odnosno onima koji su u mirovinu otišli s 41 godinom radnog staža i 60 godina života, ali i korisnicima prijevremene starosne mirovine. Od lani pravo na rad 20 sati tjedno, bez gubitka mirovinskih primanja, imaju i korisnici obiteljskih mirovina, koji u prosjeku imaju najniže mirovine.