Najveći dio zahtjeva poslodavaca kod redizajniranja mjera za očuvanje radnih mjesta zbog Covid-19 krize, prihvaćen je i formalno će biti odobren u četvrtak na sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

U odnosu na posljednja četiri mjeseca, tijekom kojih je bio smanjen broj onih koji su mogli koristiti ove potpore, novim će režimom biti proširen krug poduzetnika koji će moći aplicirati, no još je to daleko ispod brojki iz vremena lockdowna.

Za ožujak, travanj i svibanj poslodavcima je isplaćeno 5,94 milijarde kuna potpora, što je ujedno i najveći dio sveukupnog iznosa, gotovo 90 posto od onog kojeg je jučer iznio premijer Plenković na predstavljanju redizajniranih mjera, a prema kojima je po svim modelima financiranje očuvanja radnih mjesta stajalo 6,85 milijardi kuna. Premijer tomu dodaje i doprinose za plaće koje je pokrila država, pa dolazi do iznosa višeg od 10 milijardi kuna.

Prema podacima koje smo dobili iz HZZ-a, najveći dio korisnika potpora za proteklih sedam mjeseci s područja je Grada Zagreba. Isplaćeno im je ukupno 1,98 milijardi kuna, s tim da je posljednjih mjeseci, nakon otključavanja gospodarstva, iznosom potpora Zagreb nadmašila Splitsko-dalmatinska županija.

Poduzetnicima u toj županiji ukupno je od ožujka isplaćeno 748 milijuna kuna potpora za očuvanje radnih mjesta. Od toga im je, primjerice, za rujan uplaćeno gotovo 22 milijuna kuna, dok su za radna mjesta kod zagrebačkih poduzetnika uplate bile nešto ispod 14 milijuna kuna.

Trećerangirana županija po ukupno primljenim potporama gospodarstvenicima za plaće radnicima je Istra, gdje su one nešto više od 518 milijuna kuna. Tek nešto manje, oko 494 milijuna kuna potpora dobili su poduzetnici s područja Primorsko-goranske županije, a među pet županija s najviše povučenih potpora je i Zagrebačka, čiji su poduzetnici povukli 453 milijuna kuna.

Gledaju li se isplate po svim modelima, dakle, za “klasične” Covid-potpore s početka krize, potpore za mikropoduzetnike i za skraćivanje radnog vremena, u HZZ-ovoj statistici najveći dio povučen je za travanjske plaće, ukupno 2,32 milijarde kuna, dok je najmanji iznos isplaćen za rujan, nešto više od 65 milijuna kuna, s tim da iz HZZ-a ističu da to još nisu i konačne brojke, jer se iz dana u dan provode postupci isplate i nadzora ispunjavanja kriterija.

No, primjetno je da se iz mjeseca u mjesec osipa se i broj poduzetnika koji koriste potpore i broj radnika za čije plaće se one povlače. U kolovozu je, primjerice, 14 tisuća poslodavaca dobilo potpore od 184 milijuna kuna za očuvanje gotovo 60 tisuća radnih mjesta.

Spomenute potpore za plaće za rujan dobilo je manje od osam tisuća poslodavaca za oko 21 tisuću radnih mjesta. U prvom valu, za vrijeme lockdowna, potpore je, pak, koristilo više od 100 tisuća poslodavaca za gotovo 600 tisuća radnika. Iako je neizvjesno što slijedi, zasad su svi, od Vlade do gospodarstvenika, pozitivni da se neće ponovno posezati za radikalnim mjerama i općim potporama s početka krize.

Do kraja godine za potpore za očuvanje radnih mjesta bit će omogućen pristup većem broju korisnika, jer će se skaliranjem omogućiti da ih mogu povući i poduzetnici koji trpe nešto slabiji pad prihoda, no shodno tomu će biti umanjivan i iznos potpore.

Tako će se moći javljati i oni čiji je prihodovni pad blaži od dosadašnjeg praga od 60 posto, no ovisno o tomu će biti prilagođen i iznos koji daje država, od dvije do četiri tisuće kuna. Novost je i da će pad prometa poduzetnici dokazivati uspoređujući promet iz drugog i trećeg kvartala prošle i ove godine, a ne na temelju mjesečnog pada u odnosu na isti lanjski mjesec.

Točnije, korištenje razdoblja usporedbe ostavljat će se na izbor samim poduzetnicima, prvenstveno onima iz sektora ugostiteljstva, a premijer je najavio i da će potpore moći koristiti uz sektor prometa, ugostiteljstva, industrije evenata i biljna i stočarska proizvodnja, ribarstvo, putnički i vodeni promet, kao i povremeni prijevoz.

Što se skraćenog radnog vremena tiče, na dispoziciji će poslodavcima biti i za 800 kuna veća maksimalna mjesečna potpora po radniku u odnosu na dosadašnjih 2 tisuće kuna, a povećava se i mogućnost skraćenja radnog vremena s 50 na 70%, uz oslobađanje od plaćanja doprinosa na taj iznos, a najavljeno je i pojednostavnjivanje dokumentacije za dobivanje mjere.

Rast troškova

Ukupno bi s proširenjem obuhvata, u nastavku godine država za ove mjere trebala prema procjeni Vlade izdvojiti još 300 do 350 milijuna kuna, što ukupan iznos izravnih neto potpora za očuvanje radnih mjesta u uvjetima koronakrize penje do 7,2 milijarde kuna.

To je i prema procjeni glavnog direktora HUP-a Damira Zorića, u ovom trenutku maksimalno moguće koliko država u tom segmentu može pružiti, no u HUP-u vide i dosta prostora na kojemu se dodatno može osigurati da se što više tvrtki, a time i radnih mjesta očuva. S krizom su u proizvodnom sektoru, prema Zorićevu pojašnjenju, rasli drugi troškovi, prvenstveno sirovine i logistike, te prijevoza, a istodobno je smanjena potražnja.

HUP je proveo anketu među gospodarstvenicima u prerađivačkoj industriji, koja pokazuje da je potrebno nastaviti s mjerom skraćivanja radnog vremena, ali i osigurati dostupna i povoljna sredstva za likvidnost, te za investicije. U toj anketi su poslodavci kao tri najveća aktualna problema izdvojili manjak novougovorenih poslova, i to gotovo polovica (46.67%) njih, te kašnjenje u isporukama sirovina i probleme u likvidnosti (40%).

Ipak, dosad unatoč svemu anketirani poduzetnici nisu posezali za otpuštanjem (samo njih 2,7%), što u HUP-u pripisuju i pravovremenom reakcijom Vlade i potporama za očuvanje radnih mjesta. Sada, međutim, upozoravaju da u nastavku godine valja u fokusu imati likvidnost tvrtki, koja je ozbiljno ugrožena.

Mir do kraja godine

Za mnoge poduzetnike, posebno male i srednje, pad prihoda i manji od 40% predstavlja potencijalno gašenje poslovne aktivnosti, poručuju iz HUP-a, ukazujući Vladi na brojne kompenzacijske mjere, od smanjenja ili ukidanja brojnih parafiskalnih nameta do smanjenja administrativnog opterećenja.

Dopunom paketa Covid-potpora zadovoljni su i u HGK, iz koje šalju poruku da te najnovije intervencije poduzetnicima daju kakav-takav mir do kraja godine, a jedini koji ostaju suzdržani su sindikati, koji su zahtijevali striktnije propisivanje zabrane da poslodavac koji dobiva potporu ne smije nikoga otpustiti kao takav nije prošao.

Sa Upravnog vijeća HZZ-a ministar rada Josip Aladrović poručuje da će se još razmatrati prijedlozi socijalnih partnera, ali napominje i da je generalni smjer i do sada bio da oni koji koriste potpore ne mogu otpuštati. Dijelom i tu leži nemali povrat primljenih Covid-potpora.

Prema podacima iz HZZ-a, gotovo je 15 tisuća poslodavaca koji su primljene potpore vratili državi. Riječ je o ukupnom iznosu od 143 milijuna kuna, a kao glavne razloge HZZ navodi odustanak od potpore, povrat preplaćenih iznosa i neispunjavanje uvjeta.