Bez obzira na to što u Hrvatskoj brojni obrti nestaju, ukupan broj gospodarstvenika koji posluju kroz obrt i djelatnost slobodnih profesija u porastu je bio i tijekom prošle, pandemijske godine, a u drugom kvartalu 2021. brojčana razina obrta premašila je 90 tisuća, što je posljednji put zabilježeno prije osam godina.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je krajem lipnja aktivno bilo 90,3 tisuće obrta, a porast je vidljiv je ne samo na kvartalnoj, nego i godišnjoj razini, s tim da je i tijekom korone broj registriranih obrta bio u uzlaznom trendu.

No, usporede li se brojke iz ovogodišnjeg i lipnja 2013. godine, vidljive su zanimljive promjene u sektorskoj strukturi obrta i slobodnih profesija. Točnije, došlo je do potpunog preokreta u strukturi djelatnosti hrvatskih obrta.

Prije osam godina, naime, dominantni u zastupljenosti bili su obrti u trgovini, kojih je tada bilo 12,5 tisuća, da bi ih sada u evidenciji ostalo tri tisuće manje. Toliko je otprilike manje i obrta u sektoru smještaja i ugostiteljstva, nekad drugom sektoru po brojnosti obrta, a kojih je krajem lipnja ove godine bilo tek nešto više od 8 tisuća.

Taj pad u slučaju trgovine i turizma nije izazvan koronom, on traje već duže vrijeme, a iako je javna percepcija da buja broj obrta u građevinarstvu, koji jesu u porastu, no ta djelatnost nije preuzela vodeću poziciju u broju obrta.

Velike promjene

Najvažnijima su, naime, postale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, u kojima je po zadnjim podacima registrirano ukupno 12,8 tisuća obrta, čak 4,2 tisuće više nego prije osam godina. Drugi po brojnosti su obrti u tzv. ostalim uslužnim djelatnostima, što uglavnom podrazumijeva klasične obrtničke poslove popravaka, frizerskih i sličnih usluga.

Njihov je broj sada gotovo dosegnuo 11 tisuća, što je za gotovo dvije tisuće više nego prije osam godina. Veliku promjenu uočava se i u djelatnosti informacija i komunikacija, u kojoj je broj registriranih obrta gotovo utrostručen i dosegnuo je 3,4 tisuće.

Gledaju li se pokazatelji o obrtima po županijama, u tih osam godina nema dramatičnih promjena, tek zapada za oko da je još nešto više obrta u glavnom gradu, jer Zagreb sada ima 17,8 tisuća obrta, što je porast za oko tisuću i pol, a vidljivije smanjenje obrta bilježi tek Primorsko-goranska županija, za oko 500 i ima ih 9,5 tisuća.

Pitanje radne snage

Pozitivan trend u samom broju obrta zasad još ne prati i broj zaposlenih u tim poslovnim subjektima. Na kraju drugog tromjesečja ove godine bio je nešto veći od 205 tisuća, što je za gotovo 11 tisuća bolji rezultat nego u prošloj pandemijskoj godini, u kojoj su i obrtnici koristili Vladine mjere pomoći za očuvanje radnih mjesta. Međutim, taj broj još je manji nego u prethodnim godinama, u kojima je, uostalom, bio i nešto manji broj registriranih i aktivnih obrta.

Usporedi li se sadašnje brojke s podacima Državnog zavoda za statistiku iz istog vremena u 2013. godini, dolazi se do zaključka da taj, kako ga se naziva, najžilaviji dio gospodarstva još pokušava uhvatiti korak, jer gotovo jednak broj obrta u Hrvatskoj danas zapošljava 15,7 tisuća radnika manje.