Najnoviji podaci državnih statističara u pogledu broja izdanih građevinskih dozvola otkrivaju pad koji je zapravo simptomatičan za stanje u branši, u kojoj se očekuje oporavak prema dinamici koju će odrediti niz faktora, uključujući Vladine reforme i tri konkretne stavke koje su bitne kad je riječ o obnovi Zagreba razrušenog potresom. To je tempo zgotovljenosti ovih projekata i za koje će vrijeme biti izdane dozvole, kao i osigurano financiranje.

U odnosu na lipanj 2019. smanjenje broja izdanih dozvola u lipnju iznosi 6,6% (ukupno 683), dok ih je u prvom polugodištu u odnosu na isto razdoblje 2019. bilo manje za čak 13,2%. Kod toga je važno što se ‘skor’ dozvola za gradnju ne povezuje s koronavirusom. Naprotiv, prema analitičarima, građevinarima i HGK-a, ovo je pokazatelj neriješenih problema koji su uteg ulagačima iz razdoblja prije pandemije. Korona tek dodatno pogoršava ranjivost građevinske industrije koja je ovisna o odlukama investitora te je njezin kolaps izbjegnut zahvaljujući investicijama u javnom sektoru koje su nastavljene, prema mišljenju vlasnika Kamgrada Dragutina Kamenskog. U HGK očekuju veliki zamah građevinara, i prema viđenju njihove potpredsjednice Mirjane Čagalj ‘motori’ za intenziviranje građevinske aktivnosti, uz projekte koji se financiraju EU novcem, svakako su obnova Zagreba, energetska obnova obiteljskih kuća te infrastrukturni projekti od kojih se ističu oni u području željeznice. “U pozadini lošijih brojki u segmentu novih građevinskih dozvola nalaze se stare boljke, budući da je riječ je o dozvolama koje su zatražene dosta vremena prije izbijanja pandemije, u prosjeku barem šest mjeseci ranije od razdoblja izdavanja”, navodi Čagalj dodajući da se tako preslikava nedovoljno dobra investicijska klima kao ključno područje u kojem se očekuju uklanjanja prepreka ulagačima te reforme.

Kako bi uskoro trebao biti izglasan I zakon o strancima kojim se ukidaju kvote vezano za uvoz strane radne snage, prema Čagalj to je dodatni pozitivni impuls jer će utjecati na obuzdavanje cijene u dijelu usluga (plaća radnika) koje su u proteklom razdoblju znatnije bile pod pritiskom rasta u odnosu npr. na stavku cijene građevinskog materijala.

Kamenski ističe činjenicu da su građevinske dozvole i prije korone izdavane u manjem obujmu što je, kaže, posljedica generalnog problema koji se “mora riješiti strukturnim reformama kako bi se stvorilo okruženje koje je privlačno za ulagače, kao i jamčila pravna sigurnosti”.

“Korona je dodatno utjecala na pad aktivnosti jer je privatni sektor zastao s investiranjem kako bi vidjeli razvoj situacije i da ne ugroze tekuće poslovanje. S obzirom na to, građevinari mogu samo pozdraviti sve one koji će nadomjesti pad investicijskih aktivnosti privatnih ulagača”, kaže Kamenski dodajući da privatni investitori, poglavito u turizmu očekuju da će u 2022. donositi odluke o investicijama kao i da Kamgrad ima veći dio iduće godine pokriven narudžbama, te pregovaraju i za nove poslove.

Što se obnove Zagreba tiče, s obzirom na različite faze koje prethode građevinskim aktivnostima, uz izuzetnu dobre i koordinirane aktivnosti da sve ide najbržim ritmom, Kamenski očekuje da će se do kraja iduće godine stvoriti uvjeti da dizalice izađu na teren u Zagrebu. To će donijeti i promjenu trendova u strukturi između udjela dozvola za novogradnje I rekonstrukcije, jer su zasad pretežite dozvole za novogradnje: u lipnju ih je izdanih 75,8% ili 518 za novogradnju, a 24,2% ili 165 za rekonstrukciju. Hrvatski projektanti i izvođači imaju veliko iskustvo s obnovom, a domaći proizvod ima potrebnu kvalitetu, zbog čega Komora podupire jednako snažno aktiviranje domaće građevinske industrije na planu korištenja što više hrvatskih proizvoda u obnovi Zagreba, tvrdi Čagalj, do toga da se kroz dugoročno razdoblje domaće tvrtke moderniziraju i povećaju svoju konkurentnost. Prema Čagalj, provedba bi se mogla dodatno osnažiti mjerama stimulacije države za one koji koriste i ugrađuju proizvode, robe, opremu i materijale proizvedene u Hrvatskoj, dok bi se provedba i kontrola korištenja mogla pratiti kroz inspekcijski sustav.

Hrvatski proizvodi

“Ugrađivanje hrvatskih proizvoda u obnovi od potresa ključan je korak na putu prema oporavku, a građevinski sektor i proizvođači materijala i opreme su spremni. Obnova Zagreba bit će velika šansa za zagrebačko, ali i ukupno hrvatsko gospodarstvo jer će na dugi rok angažirati velike potencijale u proizvodnji građevinskog materijala, stolarije, u obrtima, zanatima, itd. Graditeljstvo je u svakoj zemlji poluga razvoja gospodarstva, a neke nove okolnosti će to još pojačati. Iako je niskogradnja tradicionalno jače područje graditeljstva, trendovi se mijenjaju pa stanogradnja, energetska obnova zgrada te sanacija nakon potresa daju neki novi smjer graditeljstva prema visokogradnji”, navodi Čagalj.

Navedeni podaci ’zvone’ i analitičarima, pa tako i onaj o dozvolama izdanim u lipnju za ukupno 75 nestambenih zgrada. U toj skupini najviše je izdanih za objekte za potrebe industrije, dok je tek nekoliko u kategoriji dozvola za hotele i slične zgrade, što je prema ekonomistu Ljubi Jurčiću potvrda da je i dalje loša struktura investicija kao, kaže, i same građevine. U RH su investicije premale, ističe, da bismo se dizali s dna Europe, tako da “imamo lošu strukturu gospodarstva, kao i investicija, ali i zastarjeli pogled da građevina vuče ekonomiju, što je bilo ispravno prije 50 godina, a danas nije tako”.

Zdrava građevina

“Ponovo se stvara ista fama o nužnim velikim investicijama, dok je zdrava građevina posljedica rasta proizvodne ekonomije i zaposlenosti”, poručuje Jurčić. Po lipanjskim dozvolama ukupno predviđena vrijednost radova pala je za gotovo 40% u odnosu na lanjski lipanj, no od 1,67 milijardi kuna ove vrijednosti cca 75% odnosi se na vrijednost radova na zgradama, što je 26% više nego u lipnju 2019. S druge strane, vrijednost radova kod ostalih građevina smanjena je za više od 1,3 mlrd kn, odnosno na 375 milijuna kuna. Omjer izdanih dozvola za zgrade i ostale građevine je 80% : 20%.