Obalni ophodni brod Umag (OOB 32) uspješno je položio zadnji test u vodama splitskog akvatorija te će kroz nekoliko dana Ministarstvo obrane, odnosno Hrvatska ratna mornarica (HRM), njezina Obalna straža, i službeno preuzeti brod. Mornari i časnici HRM-a već par mjeseci testiraju Umag, a testiranje se odužilo za par tjedana jer se čekalo da zapuše jako jugo da stanje mora bude 4, kako bi Umag zadovoljio i zadnji test.

Prvi takav patrolni brod, Omiš, koji je bio prototip, isporučen je u prosincu 2018., pa je potpuno neočekivano prošlo punih šest godina do isporuke tek drugog u seriji od pet jednakih brodova, koje je splitsko brodogradilište trebalo završiti za potrebe HRM-a i čiji je inicijalni ugovor potpisan još 2015., u vrijeme Vlade Zorana Milanovića.

Odmah na početku tog ugovora krenule su komplikacije, Brodosplit je morao reprojektirati prototip, u dogovoru s naručiteljem, a poslije su se pojavili brojni problemi u samom Brodosplitu, na što se kasnije nadovezala i kriza oko Covida-19 te rat u Ukrajini s kojim je slijedio i velik porast cijena proizvodnje, od sirovina, energije, brodskih sklopova, cijene rada…

Novac nije planiran
I premda je došlo do velikog kašnjenja i zastoja u proizvodnji, MORH je s vlasnikom Brodosplita Tomislavom Debeljakom u proljeće 2020. pokušao oživjeti projekt novim ugovorom, kojim je predvidio i cijenu za preostala četiri broda od 320 milijuna kuna, oko 42,5 milijuna eura. Brodosplit je nastavio istodobnu gradnju sva četiri preostala plovila u svom zatvorenom hangaru BSO, gdje se tradicionalno radi tzv. vojni program, no onda je ostao bez novaca.

U međuvremenu, MORH je izgubio povjerenje u tog partnera, došlo je do zaoštravanja odnosa, čak se spominjao i sudski epilog ili zaplijena nedovršenih brodova, ali se ispostavilo da je gotovo neizvedivo te brodove zaplijeniti i dovršiti u nekom drugom brodogradilištu. Pomaka nije bilo sve do dolaska novog ministra obrane Ivana Anušića početkom 2024. Već na samom početku mandata on je otišao u splitski škver i sastao se s Debeljakom.

To je Anušiću bio i prvi konkretan zadatak, da po mogućnosti oživi zamrli projekt, te je sredinom ožujka 2024. i potpisan ugovor o izmjeni i dopuni ugovora o gradnji ophodnih brodova. Kako je nepovjerenje bilo veliko, dogovoreno je da će do kraja 2024. Debeljak dovršiti naredni OOB Umag, koji je bio i inače u najvećem stupnju dovršenosti, od oko 80 posto, pa ako Brodosplit pokaže da može ispuniti taj ugovoreni zadatak i rok, onda će se možda nastaviti suradnja, ali po istom principu, brod za brod.

MORH je vrlo oštro pristupio nadzoru gradnje Umaga, čije su stručne ekipe gotovo danonoćno nadzirale postupak gradnje. Za Brodosplit je to također bio težak ispit, jer je drugi brod morao dovršiti po starim cijenama, što znači da je pristao ostvariti gubitak na toj gradnji.

Kako je situacija s nastavkom gradnje bila neizvjesna, u MORH-u su za ovu i iduću godinu predvidjeli u svom proračunu određeni novac za nastavak projekta, ali kako je riječ o niti 14 milijuna eura ukupno u 2025. i 2026., jasno je da to ne može biti dovoljan novac za dovršetak još tri broda. U Brodosplitu računaju da sada takav jedan brod na tržištu vrijedi 20-ak milijuna eura.

Nastavi li se suradnja, a to bi MORH trebao potvrditi tijekom ili nakon preuzimanja Umaga, ostaju dvije mogućnosti: ugovarati pojedinačno brod po brod ili ugovoriti dovršetak sva tri broda. Kako je Brodosplitu za dovršetak Umaga, a koji je bio dovršen 80 posto, trebalo nekih devet do 10 mjeseci, to bi značilo da će za svaki sljedeći biti potrebno više od godinu do godinu i pol dana po brodu. Oni su u različitim fazama dovršenosti, u prosjeku oko 60 posto. Ugovore li se istodobno sva tri preostala broda, taj bi se rok gradnje osjetno skratio.

U MORH-u inače potvrđuju da su u tijeku pregovori oko nastavka gradnje, no ne iznose nikakve detalje. Očito je, pak, da se pregovara o cijeni i to će biti najveći izazov, jer Brodosplit, koji je i dalje u nezavidnoj situaciji, ne može si dopustiti da nastavi gradnju za koju nema pozitivnu računicu, a MORH ne želi preplatiti gradnju, pogotovo što se ulazi u desetu godinu od prvog ugovora.

Nema dvojbi, međutim, da i HRM-u dobro došla preostala tri broda, kako bi zaokružio svoju flotu novih patrolnih plovila za potrebe Obalne straže i time osigurao nadzor hrvatskog morskog teritorija. Omiš se, inače, pokazao dobrim i važnim patrolnim brodom i redovito ga se zove radi spašavanja i potraga na moru, pogotovo u lošim vremenskim uvjetima.

Omiš i Umag su zamišljeni kao potpuno jednaki brodovi, međutim, u međuvremenu je naručitelj zaključio da brod na visokom moru dobro funkcionira i bez brodskih stabilizatora, pa se oni više ne ugrađuju i to je jedina razlika.

Prekretnica za HRM
Završi li s uspjehom ovaj Anušićev “eksperiment”, odnosno pokušaj spašavanja gradnje cijele serije HRM-u toliko potrebnih obalnih ophodnih brodova, bit će to početak dobre godine za HRM u cijelosti. Ova godina je i inače zamišljena kao prekretnica u razvoju HRM-a, a što je više puta najavljivao i sam premijer Andrej Plenković. To znači da će u 2025. napokon biti odabran proizvođač koji će graditi multifunkcionalne korvete ili, kako to neki vole nazivati, veliki patrolni, vanobalni ophodni brod.

Radi se o brodu koji će biti sposoban za protuzrakoplovnu i proturaketnu obranu koji će posjedovati i protubrodske rakete, torpeda, koji će se moći nositi i u protupodmorničkoj borbi, a bit će opremljen i sa helikopterom. Zna se da je MORH već u kontaktu s nekolicinom proizvođača, a raspravlja se i o mogućnosti da bi u gradnji tih korveta barem djelomično sudjelovao i neki hrvatski škver.