Mjesec i pol dana prošlo je od kada je rebalansom državnog proračuna ovogodišnji planirani iznos potpora za restrukturiranje brodogradnje srezan za gotovo 200 milijuna kuna, trećinu u odnosu na dogovorenu isplatu, no o tome u samim brodogradilištima i dalje nemaju nikakvih službenih saznanja.

Još uvijek, naime, čekaju poziv iz Ministarstva gospodarstva kako bi saznali na koji način će država ispuniti svoje obveze iz ugovora o privatizaciji i restrukturiranju. O svemu, kažu, informacije imaju samo iz medija, a još uvijek ih nitko nije niti kontaktirao, premda se kontinuirano najavljuje sastanak "krajem ovog ili početkom idućeg tjedna". No, sva tri brodogradilišta koja prolaze proces restrukturiranja – Brodosplit, Brodotrogir, koji upravo danas obilježava i prvu godinu restrukturiranja, te riječki 3. maj – još uvijek preživljavaju zahvaljujući potporama države, a ne ugovornim novim poslovima. Tim više im je razvoj situacije s proračunom i dogovorom ministarstava gospodarstva i financija oko načina na koji će im se isplatiti ugovorene potpore itekako važan za drugi dio godine.

A očito je da na toj razini još uvijek nije usuglašen model kojim će se u 2014. pomoći oporavku škverova. U ovoj godini situacija s ugovaranjem novih poslova nešto je bolja nego u 2013., no s obzirom na cikluse u brodograđevnoj industriji, njihove efekte u radu počet će se osjećati tek koncem 2015. i u 2016., a u 2017. završava njihovo restrukturiranje. To znači, kažu upućeni u ovoj industriji, da će narednih godinu dana biti presudno za hrvatsku brodogradnju. "Što u idućih godinu dana brodogradilišta uspiju ugovoriti, to će im odrediti sudbinu", kaže naš sugovornik iz krugova bliskih Ministarstvu gospodarstva. Ohrabruje donekle što su se nakon lanjskog zaustavljanja višegodišnjeg pada narudžbi na globalnoj razini konačno počeli popravljati trendovi, i u pogledu knjiga narudžbi i cijene brodova, no riječ je o vrlo skromnim pomacima.

Procjene su da će se taj trend nastaviti ove i naredne godine, ali i da će se tek u 2016. i 2017. stabilizirati situacije na svjetskoj brodograđevnoj sceni. Koncem ožujka, inače, 46 posto svih narudžbi brodova imala su ugovorena kineska brodogradilišta, čiji se broj od početka krize  2007.-2008. prepolovio. Brodograditelji Južne Koreje drže 30 posto narudžbi, Japanci 15, a 2,8 posto škverovi u Filipinima. Ukupno Daleki Istok drži 95 posto svjetske proizvodnje brodova, dok se učešće  EU spustilo na 1,6 posto, a hrvatski brodograditelji imaju tek 0,13 posto svih trenutnih naružbi. U brodogradnji EU najveće učešće drži Rumunjska, čak 62 posto narudžbi, a slijede Turska s 12 i Hrvatska 8 posto učešća.