U prvom intervjuu nakon te najave obrazlaže koji su mu motivi i očekivanja te predstavlja temelje na kojima zasniva budući rast kompanije.

Ususret Novoj godini poslovnim partnerima i dobavljačima najavili ste mogući izlazak na burzu, koji su vam glavni motivi za takav poslovni potez?
Izlazak na burzu pružio bi nekoliko važnih prednosti za našu kompaniju. Omogućio bi zadržavanje kontrole nad poslovanjem uz strateška partnerstva s institucionalnim investitorima, otvorio bi mogućnost širenja kroz preuzimanje drugih kompanija uz korištenje burzovnih instrumenata.

Prisutnost na burzi pruža dodatnu fleksibilnost u izazovnim tržišnim uvjetima, jer omogućuje brže i učinkovitije prikupljanje kapitala putem izdavanja novih dionica ili obveznica. Posebno važno, IPO bi otvorio priliku i za nagrađivanje naših zaposlenika kroz sudjelovanje u vlasništvu kompanije. Upravo su oni temelj poslovanja ING-GRAD-a već gotovo 40 godina, a njihova stručnost, predanost i profesionalizam su ključ naše izvrsnosti.

Istaknuli ste brže i učinkovitije prikupljanje kapitala i popunjenu knjigu narudžbi, koji su to projekti za koje ćete trebati kapital?
Opseg ugovorenih poslova na kraju 2024. godine najveći je u povijesti kompanije i najbolji je pokazatelj trenda rasta. Paralelno s time, u ING-GRAD-u aktivno pratimo tržišne prilike koje bi nam osigurale dodatne razvojne prilike.

Spominjete akvizicije, kakve mete bi odgovarale ING- GRAD-u?
Kroz suvlasništvo u ING-JET-u koji je specijaliziran za izvođenje radova u području geotehničke djelatnosti, identificirali smo konsolidacijski potencijal u geotehničkom sektoru u Hrvatskoj. Neke od najvećih građevinskih kompanija na svijetu, poput Vinci-a ili Skanske izgradili su in-house geotehničke timove upravo kroz akvizicije, a takav pristup i u ING-GRAD-u vidimo kao strategiju za daljnje širenje.

Očekujete li interes mirovinskih fondova i institucionalnih ulagača za dionice?
Snažno vjerujem u uspješnu budućnost ING-GRAD-a. U gotovo 40 godina, koliko smo na tržištu, nikad nismo poslovali s gubitkom. Dapače, uporno i postupno rastemo, a sve to upravo zahvaljujući odgovornom upravljanju i strateškoj diversifikaciji naših projekata.

U 2023. godini ING-GRAD je zabilježio rekordne prihode od 98 milijuna eura uz prosječni trogodišnji rast od 19 posto, EBITDA-u od 16 milijuna eura uz prosječni trogodišnji rast od 28 posto te neto dobit od 12 milijuna eura. Ovu, 2024. godinu zaključit ćemo s prihodom od 120 milijuna eura uz rast od 20 posto, a rast će i operativna i neto dobit. Za nas ovakav uspjeh nije slučajnost, već rezultat vizije i ulaganja u otpornost. Odlučimo li se izići na burzu svakako bi nas radovao interes institucionalnih investitora, ali i drugih ulagatelja.

Deveto izdanje

Otvoren 9. ciklus prijava za financijsku i mentorsku podršku za impact poduzetnike u Hrvatskoj – “Pokreni nešto svoje”

Kibersigurnost

VPN ide u prošlost? Prvi tech brunch oduševio i najavio novi inkubator inovacija

Zašto bi se malim ulagačima isplatilo uložiti u vašu kompaniju?
Građevinarstvo trenutačno ostvaruje najveći rast bruto dodane vrijednosti, od gotovo 16 posto, pozicionirajući se kao ključni zamašnjak hrvatske ekonomije. Imamo bogato iskustvo i ekspertizu u područjima poput obnove kulturne baštine, energetike i infrastrukture te građevina javne namjene i stanogradnje.

Dosad smo obnovili više od 80 objekata kulturne baštine, uključujući zgrade stare više od 2000 godina poput pulskog Amfiteatra, a 2000. godine smo i prvi u Hrvatskoj dobili licencu za obnovu kulturne baštine.

U području energetike iza sebe imamo više od pedeset vrlo zahtjevnih projekata koji su nam osigurali izvrsne reference, poput vjetroelektrane Zelengrad u Obrovcu te projekt proširenja postojećeg sustava za skladištenje sirove nafte na terminalu Omišalj.

Znate li već ili se o tome još razgovara, hoće li biti ponuđen manjinski ili većinski udio u kompaniji?
Konačnu odluku o izlasku na burzu donijet ćemo nakon što završe sve potrebne procjene i pripreme te kada procijenimo da su okolnosti optimalne, a tada će biti poznati i svi detalji potencijalnog izlaska.

Građevinski sektor strelovito raste na projektima financiranim iz EU fondova, kako predviđate da će rasti kada se ti fondovi iscrpe?
Priljev EU sredstava i radovi na obnovi nakon potresa u Sisku, Petrinji i Zagrebu sigurno su u velikoj mjeri utjecali na recentni rast građevinskog sektora. No, perspektiva našeg sektora je puno šira, s velikim potencijalom u još nekoliko važnih područja.

Zahtjevna postpotresna obnova će se nastaviti i u godinama pred nama, a može se očekivati da će Hrvatska ostati značajni korisnik financiranja EU-a u razdoblju 2028.–2034., iako najvjerojatnije i u manjem opsegu nego do sada. Za daljnji razvoj građevine važna je Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033, usvojena ove godine. Ciljevi su joj stvaranje poticajnog okruženja za obitelji i mlade te uravnotežena mobilnost stanovništva, što zahtjeva značajna ulaganja u građevinu.

Nacionalni plan stambene politike do 2030. predviđa izgradnju 8000 stanova kroz programe poticane stanogradnje, a sve se veći fokus u građevinskom sektoru stavlja i na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u javnim i privatnim projektima.

Očekujemo i značajna ulaganja inozemnih partnera, privatnog sektora, kao i ulaganja u hotelski turizam, proizvodne pogone i slično. Vjerujemo da će i na temelju toga ING-GRAD ugovoriti značajni dio investicija i time osigurati dodatan rast poslovnih rezultata od 2026. nadalje.

Već se pripremate za financijsko razdoblje europskih fondova od 2028. do 2034., kakve će prilike donijeti to razdoblje i kakvi projekti su prema vašem iskustvu najnužniji Hrvatskoj?
Za sada pratimo najave. Višegodišnji financijski okvir za period od 2028. do 2034. još nije potvrđen, a nije još poznata niti dodjela sredstava na raspolaganje Hrvatskoj. Europska centralna banka predviđa da će proračun EU-a rasti s 1,1 posto na 1,8 posto bruto nacionalnog dohotka, a neki stručnjaci čak smatraju da bi mogao doseći 4 posto.

Budući da je BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj još uvijek na 75 posto prosjeka EU-a i među najnižima u Uniji, za očekivati je kako će Hrvatska vjerojatno i dalje dobivati značajnu financijsku potporu EU-a.

Ta sredstva bi trebala biti primarno usmjerena na smanjenje zaostajanja u inovacijama i ravnomjerniji razvoj zemlje u sklopu Europske unije i to tako da se potpore daju za investicije koje više odgovaraju specifičnim potrebama određenih regija. U to bi ulazili infrastrukturni projekti poput škola, bolnica i sportske infrastrukture te prometnih sustava, posebno željeznica, kao i modernizacija objekata.

Ističete kako strane radnike zapošljavate u manjem udjelu, hoće li potrebe za strancima rasti i jeste li zadovoljni radnicima iz inozemstva?
Već dulje vrijeme Hrvatska je suočena s odlaskom građana u druge EU zemlje zbog boljih prilika pa je uvoz radne snage zasad ključna opcija za nastavak funkcioniranja brojnih gospodarskih sektora.

U ING-GRAD-u, pored više od 70 posto domaćih zaposlenika, većina stranih radnika dolazi iz okolnih zemalja poput Bosne i Hercegovine te Makedonije, što je velika prednost jer nema jezične barijere, a radnici imaju potrebna znanja i vještine. Zapošljavamo i radnike iz Ukrajine, Turske i Indije, koji, doduše, čine tek nešto više od sedam posto ukupno zaposlenih.

Integracija stranih radnika, koji ovdje ostaju dulje, mora biti puno snažnija i sveobuhvatnija, jer oni već sad čine potpuno drugačiju demografsku sliku Hrvatske, što više nije samo ekonomsko, već i društveno pitanje. No, najveći problem je činjenica da uvoz stranih radnika dugoročno nije jeftinija opcija, kao što se to često ističe u javnosti. Kad uzmete u obzir troškove dozvola, prevoditelje, učenje i stručnu obuku, strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg.

Uz uvoz radne snage, trebali bismo raditi i na snažnijem privlačenju povratnika, koji su već kvalificirani, produktivniji i spremniji na bržu prilagodbu našem tržištu rada. Time bismo mogli vratiti i dio od 60.000 građevinskih radnika koji su napustili Hrvatsku. U kompaniji imamo slučajeve povrata zaposlenika koji su otišli iz zemlje te se nakon određenog perioda vratili i započeli raditi s nama.

Jeste li zadovoljni zakonskim okvirom za rad stranaca koji dolaze izvan EU u Hrvatskoj i što mislite da bi moglo biti bolje?
Novi Zakon o strancima donio je neke promjene, kao što su izdavanje radne dozvole na tri godine, a i uvedeno razdoblje nezaposlenosti od 60 dana olakšat će organizaciju života radnika i njihovo zadržavanje u Hrvatskoj. Uvedena su i neka rješenja koja će biti izazov za poslovanje i nije jasno kako će točno funkcionirati.

Primjerice, obveza poslodavaca da izdaju zadužnice za strane radnike je dodatni administrativni korak te nije jasno kako će se poslodavac i u kojem trenutku osloboditi te zadužnice, što može otežati i produljiti postupak ishođenja radne dozvole.

Kako većinu stranih radnika tvrtke uzimaju preko agencija, to bi trebalo zakonski strože urediti tako da agencija garantira da su radnici zaista profila koji je potreban poslodavcu i koji mu odgovara. Nakon što poslodavac angažira radnika, on odgovara za sva prava i ugovorne obveze.

Kakva kretanja u vašem dobavnom lancu očekujete u narednoj godini, previđate li neke potrese ili daljnji rast cijena materijala?
Potrese na tržištu je gotovo nemoguće predvidjeti. Nismo očekivali ni pandemiju, ni rat u Ukrajini, ni ekonomsku krizu u Europi, niti najnovije ratne sukobe, a sve su to faktori koji značajno destabiliziraju tržište u cjelini. Srećom, ING-GRAD je i u tim razdobljima poslovao stabilno. Naša visoka likvidnost nam je tijekom pandemije omogućila avansno plaćanje ključnih sirovina i podizvođača.

Pored toga, na vrijeme smo i po razumnim cijenama osigurali dovoljne količine materijala koji su tijekom i nakon pandemije bilježili najveći rast cijena. Zahvaljujući ovakvom pristupu održali smo stabilnost i izbjegli ozbiljniji udar na poslovanje. Inače, trenutačna situacija na tržištu građevinskog materijala se manje više stabilizirala u smislu dobavljivosti, no neke cijene su i dalje ostale na visokim razinama.

Priznanje razlika u porastu cijena materijala i ostalih bitnih elemenata u realizaciji projekta trebalo bi detaljnije i preciznije definirati odlukom Vlade. Trenutačno je ostavljen velik prostor za različita tumačenja pristupa tom problemu što uzrokuje nesuglasice između naručitelja i izvođača te prođe previše vremena dok se stvari usuglase i definiraju.

Osnovali ste tvrtku prije 40 godina, jedini ste joj vlasnik, što vam se čini da će za vas osobno biti drugačije ako bi kompanija imala suvlasnike?
Izlazak na burzu dodatno bi osnažio naše, već uspješne, poslovne priče. Samim time, mogućnost suvlasništva doživljavam kao prirodni korak u našem razvoju, pa čak i trenutak ponosa, jer bismo uspjeh ING-GRAD-a u tom slučaju mogli podijeliti sa zainteresiranim dionicima i tako njegovu budućnost učiniti još sigurnijom i perspektivnijom. Tu prije svega mislim na naše zaposlenike. Naime, graditeljstvo je tradicionalna industrija gdje oni primarno zarađuju svojim rukama, a izlaskom na burzu dobili bi priliku ostvarivati zaradu i kao vlasnici kompanije.

Inicijalna javna ponuda dionica jedan je od načina na koji osnivači svojim kompanijama daju novi život, češće ako ih nema tko naslijediti, ima li tko naslijediti ING–GRAD i kako razmišlja nova generacija?
Našu priču započeli smo kao obiteljski obrt, a danas smo jedna od vodećih i najdugovječnijih građevinskih kompanija u Hrvatskoj. I nadilazi izgradnju zgrada. Projektima obnove kulturne baštine čuvamo našu bogatu povijest, modernim energetskim i infrastrukturnim projektima stvaramo temelje budućnosti, a projektima stanogradnje i građevina javne namjene oblikujemo zajednice.

Ponosan sam na takvu ulogu ING-GRAD-a, kao i na činjenicu da isti ponos, vrijednosti i viziju s kojima smo krenuli prije 40 godina, dijele i moja djeca koja danas rade sa mnom. Tu je i iskusan menadžment na čelu s Upravom koju, pored mene, čine Miljenko Zovko, član Uprave za tehničku pripremu, operativu i logistiku, član Uprave za ugovaranje Srđan Jončić i član Uprave za podugovaranje Patrik Klarić.

Svi oni daju mi osjećaj da kompanija ima sigurno vodstvo za budućnost. I zato mislim kako na IPO općenito ne treba nužno gledati kao na ‘davanje novog života’ kompaniji, već kao logičan korak u daljnjem razvoju i rastu.

Radite i na obnovi zgrade Hrvatskog sabora, zastupnicima se žuri, hoće li biti gotovo u roku?
Ako ne bude značajnijih promjena u projektnim rješenjima te novih zahtjeva investitora, kao i potrebnih podloga i rješenja, radovi će biti izvedeni u ugovorenim rokovima. Naš cilj je uvijek da radovi budu izvedeni i prije ugovorenih rokova jer svako produženje roka rezultira dodatnim troškovima za nas.