Kako odmiče prosinac pod maskama uz još stroža ograničenja broja kupaca u pokušaju da se zauzda nekontrolirano širenje koronavirusa, trgovcima je već sada kristalno jasno da će predblagdanska potrošnja biti daleko ispod lanjskog rekorda od gotovo 16 milijardi kuna.

Procjene pada kreću se između 20 i 30 posto što za tu granu znači udar na prihode između 3,1 i 4,7 milijardi kuna. Suočeni s neizvjesnošću zbog korona krize, kupci su oprezniji i manje troše, a tako je već mjesecima.

“Apsolutno očekujemo manju potrošnju. Trend pada prisutan je cijelu godinu što nije čudno u ovim okolnostima”, kaže Tomislava Ravlić, voditeljica Udruge za trgovinu Hrvatske gospodarske komore. Ističe da se nakon proljetnog ‘lockdowna’ u ljeto situacija popravila, a i početak jeseni trend je bio stabilan, no na valu pogoršanja epidemioloških okolnosti u prosincu se očekuje veći pad. “Prve procjene su da bi pad mogao iznositi do 20 posto”, smatra Ravlić.

Koliko je udarac na potrošnju posljedica korona krize, a koliko samih epidemioloških mjera koje onemogućavaju gužve po trgovinama, nemoguće je razdvojiti. Neizvjesnost zbog straha od virusa i negativne posljedice epidemije na gospodarstvo, od rasta nezaposlenosti, manje sigurnih radnih mjesta, do opreza u potrošnji, promijenile su navike kupaca.

Ravlić ističe da se promijenila struktura potrošnje što se odražava i na kupnji uoči blagdana. Umjesto impulzivnih ‘peglanja’ i guranja po šoping centrima fokus je uglavnom na kupnje ukućanima i bliskim osobama budući da većih druženja i okupljanja (vjerojatno) neće biti. “Gledaju se jeftiniji pokloni, ljudi se vode razmišljanjem da ostane više novca u kućnom budžetu”, kaže Ravlić.

Drago Munjiza, izvršni direktor Lonije, procijenio je pad prema 30 posto. Ističe da će konkretne brojke ovisiti o formatu trgovina, lokaciji, a i on naglašava da se navike kupaca primjetno mijenjaju.

“Ranije se išlo na skijanje, na druženja u vikendice, sada toga više nema, a bitan kanal prodaje činio je HoReCa segment”, ističe. Ove godine nema ni Adventa, a samo je onaj zagrebački lani generirao oko pola milijarde kuna prihoda, dobrim dijelom i zahvaljujući potrošnji stranih turista.

Sumornu sliku donekle popravlja internetska trgovina. Zatvoreni u ‘lockdownu’ mnogi su se okrenuli prema kupnji iz naslonjača koja je u prvoj polovini godine porasla 14%, dok je ranije rasla 12 posto – godišnje.

“Nastavi li se takav tempo rasta, online trgovina mogla bi porasti 28%, gotovo 2,5 puta više u usporedbi s 2019.”, napominje Ravlić.

Dodaje da trgovci koji su se uspjeli prebaciti na internetsku trgovinu, koji su na vrijeme shvatili njezinu važnost, sada profitiraju premda online trgovina nikada neće posve zamijeniti iskustvo osobnog odlaska u trgovinu. Napominje da je upravo sada važno kupovati domaće jer se takva kupnja putem proračuna opet vraća hrvatskim građanima.

Istraživanje MediaNeta provedeno na 1000 ispitanih u Hrvatskoj pokazuje da njih 44 posto koristi online naručivanje ili kupovinu putem web shopa. Gotovo dvije trećine među njima su oni s višim obrazovanjem, a prednjače mlađe dobne skupine. Najviše se naručuje odjeća i obuća (39%), namještaj i oprema za dom (26%) te multimedija (21%).

U Pevexu nisu zabrinuti za rezultate u prosincu. „Ukoliko trgovine budu otvorene ne očekujemo pad prihoda u ovom mjesecu jer smo se odlično pripremili s božićnim asortimanom”, poručuje predsjednik Uprave Jurica Lovrinčević. Otkriva da se Pevexu internet trgovina u ovoj godini povećala 10 puta, no smatra da web trgovina ne može zamijeniti onu fizičku.

”Kupci vole ugođaj kupovine, vole vidjeti proizvod uživo i posavjetovati se s našim stručnim prodavačima. Što se prometa tiče, u 2020. očekujemo preko 2 milijarde kuna u maloprodaji i oko 40 milijuna putem web trgovine”, ističe prvi čovjek Pevexa.

Trajnost robe kao prepreka

Zaokret prema internetu nije svima trgovcima bio moguć, u prvom redu onima čija roba ima kratki rok trajanja te zahtijeva specifične uvjete skladištenja i prijevoza, poput prehrambenih proizvoda, svježeg voća i povrća.

Među velikim trgovinama prehrambenih proizvoda jedini je Konzum uspio savladati tu golemu logističko-investicijsku prepreku, i to prije korone. Zahvaljujući partnerstvu s Uberom taj lanac odnedavno je uveo mogućnost i dostave na adresu isti dan u nekoliko gradova.

Neki su se poput Lonije, u internetskoj trgovini oslonili na vanjske servise (Wolt, Glovo, Pauza.hr, Bolt,…), no zbog teritorijalnog ustroja zemlje dostava je ograničena uglavnom na veće gradove.

Podsjetimo, od ove subote 12. prosinca do 10. siječnja, vrijedit će nove epidemiološke mjere za trgovine i trgovačke centre. Prema njima se prodavaonice razvrstavaju po veličini i time plafonira broj kupaca.

Trgovačkim centrima, povrh toga, zabranjuju se svi zabavni sadržaji, organizirani prijevozi, a kupci više neće smjeti sjediti na hodnicima centra. Trgovine s više od 2000 kvadratnih metara površine morat će imati redara koji će spriječiti ulazak prevelikog broja kupaca.

S novim mjerama na snazi trgovci poručuju da je važno osigurati kontinuitet poslovanja. “Ni u kom slučaju ne smije doći do skraćivanja radnog vremena prodavaonica jer je praksa iz proljeća pokazala da je mjera skraćivanja radnog vremena dovela do pritiska potrošača na prodavaonice”, ističu iz HGK.

“Gospodarstvo ne smije stati. Trgovci će uz sve dodatne troškove osigurati pridržavanje svih epidemioloških mjera kako bi osigurali zdravlje svojih zaposlenika, kupcima sigurnu kupnju u vremenu obiteljskih blagdana te kontinuitet poslovanja i opskrbu stanovništva i drugih djelatnosti”, poručuju.

Proračunska ‘rupa’

Pad predblagdanske potrošnje koji se broji u milijardama kuna za državu znači pad prihoda od poreza na dodanu vrijednost.

Otvoreno je tek u kojoj mjeri se precizno planira podbačaj. U rujanskim fiskalnim smjernicama država je ove godine od PDV-a po planu trebala prikupiti oko 43,7 milijardi kuna PDV-a, dvije trećine ukupnih poreznih prihoda.

U proračunu za iduću godinu očekuje se desetak milijardi izdašniji priljev, 53,7 milijardi kuna. No, PDV je tek dio veće slagalice; pad potrošnje veći od očekivanja značio bi korekciju procijenjenog BDP-a budući da je domaća potražnja najveći generator ekonomske aktivnosti.

Uz to, vrag je u detalju; budžet je krojen prije pogoršanja epidemiološke slike u studenom, novih mjera i restrikcija koji bi mogli poremetiti zacrtane planove Banskih dvora.