Britanska premijerka Theresa May jučer je i formalno aktivirala članak 50 Lisabonskog ugovora i time pokrenula proces razdruživanja Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (UK) od Europske unije. Dakle, doći će do Brexita.
Cijeli proces se događa tri godine nakon hrvatskog pristupa EU (a Hrvatska se namučila da dođe do tog cilja), i to na šezdesetu obljetnicu sklapanja Rimskog ugovora koji je bio kamen temeljac današnje Europske unije. I na kraju, taj famozni članak 50 je 2009. godine predložio englesko-škotski lord Kerr i to navodno ne za svrhe za koje je sada upotrijebljen (bio je predviđen za slučaj vojnog puča u državi članici).

Kako je došlo do Brexita?

Prošle godine, 23. lipnja (a to je mjesec koji je inače sudbonosan za Hrvatsku), Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je izglasalo na referendumu da želi izaći iz Europske unije.
Glavni pokretač, odnosno okidač Brexita bila je navodno sloboda kretanja ljudi odnosno zabrinutost radničke klase u UK da će zbog imigracijskog vala iz nerazvijenijih zemalja Europske unije mogli ostati bez posla, kao zbog straha da će im se smanjiti plaće kao i državne subvencije (odnosno socijalna i zdravstvena skrb).
Rezultat referenduma je i moguća podjela zemlje jer je najavljen i drugi škotski referendum za neovisnost, a i snažna je zabrinutost Sjevernih Iraca koji ostaju formalno odsječeni od svoje matice – Republike Irske.
Nakon rezultata referenduma tadašnji premijer David Cameron podnio ostavku na taj položaj te napustio poziciju šefa konzervativne stranke. Naslijedila ga je Theresa May.
May je formalno bila za ostanak u EU, ali se nije previše trudila tijekom kampanje podržati ostanak. Imenovala je Davida Davisa državnim tajnikom za izlazak iz Europske Unije (kasnije promijenjeno za pregovore oko izlaska) i Liama Foax državnim tajnikom za međunarodnu trgovinu (promijenjeno u pregovore o međunarodnim ugovora za trgovinu). Time su počele pripreme za aktivaciju čl. 50 Lisabonskog ugovora.

Famozni članak 50

Da bi izašla iz Unije, UK mora aktivirati čl. 50 Lisabonskog ugovora kojim otvara pregovore duge dvije godine na kraju kojih prestaje biti članicom EU. Članak 50 je vrlo kratak i zapravo kaže da se bilo koja država članica Europske unije može “povući” u skladu s odredbama svojeg Ustava. Ona koja to odluči, mora obavijestiti Europsko Vijeće o toj namjeri.
Nakon toga bi EU trebala sklopiti ugovor s tom državom o izlasku uzevši u obzir budući odnos te zemlje koja izlazi iz Unije. Taj ugovor se zaključuje nakon odobrenja u Europskom parlamentu. Ako se Ugovorom ne postigne suglasnost o načinu izlaska nakon dvije godine od obavijesti država izlazi osim ako Europsko Vijeće uz jednoglasnu odluku svih preostalih država članica ne odluči produžiti rok.
U tom procesu glasanja Europskog Vijeća odnosno Europskog parlamenta predstavnici UK nemaju pravo glasa.
UK se može vratiti u EU, ali samo ako ponovno prođe proces pristupa sličan onome koji je prošla Hrvatska.

Vrste Brexita

Kao što je vidljivo, sam Lisabonski ugovor ne predviđa kakav bi taj izlazak UK trebao biti. Englezi pričaju o nježnom i grubom izlasku, a to ima efekt i na druge zemlje članice pa tako i na Hrvatsku.
U nježnom scenariju UK ostaje na neki način dio jedinstvenog EU tržišta. Tu je i najveća zabrinutost engleskih poslovnih krugova tj gubitak pristupa jedinstvenom tržištu i gubitak tzv europskog pasoša i nametanje carinskih davanja ili ostalih barijera robi koja dolazi iz UK.
U grubom izlasku UK gubi jedinstveno tržište. Tada ta zemlja mora trgovati prema pravilima WTO-a dok ne zaključi bilateralne ugovore s bivšim klupskim kolegama iz Europske unije.
Čini se da britanska premijerka preferira taj scenarij, ali i neke druge države članice EU da ne bi dali krila potencijalnim drugim zahtjevima za izlaskom.

Savjeti domaćim tvrtkama     

Iako je Brexit izvjestan i događa se, nisu potpuno jasne njegove posljedice. Ono što je ipak posve jasno je da se treba pripremiti. Slijede najvažnije preporuke o tome što hrvatska poduzeća odnosno poduzetnici mogu napraviti da se pripreme za izlazak UK iz EU:

• Imenovati odbor/osobu koja će se baviti razvojem događaja oko Brexita;

• Identificirati područja poslovanja koja će biti zahvaćena promjenama (npr. znači li Brexit manji broj britanskih turista u Hrvatskoj, poskupljuje li moje poslovanje izravno/neizravno zbog Brexita, koje vrste robe i usluga su zahvaćene, itd) i poslovne modele koji će rezultirati iz te promjene:

• Identificirati tehnička i porezna pitanja koja će se javiti pri Brexitu (npr. isplate, uvoz-izvoz, itd);

• Razmotriti koji bi mogli troškovi nastati vezano za indirektne poreze;

• Razmotriti praktične implikacije za interne sisteme i postupke;

• Stalno pratiti razvoj događaja i koordinirati i povezati se drugim „kolegama“ na tržištu.

• Dakle bitno je početi što prije s pripremama jer kao što i kaže stara kineska poslovica i najduži put počinje prvim korakom.     

Značenje Brexita za Hrvatsku

Sve dok proces izlaska formalno ne završi, UK je članica Europske unije i na nju se primjenjuju sva prava i obveze koja proizlaze iz tog članstva. No, što znači izlazak UK iz EU za Hrvate osim jeftinijeg šopinga u Londonu? Značenje izlaska se može svesti na sljedeće stavke i pitanja:

a) Mogući veći doprinos Hrvatske EU budžetu što može imati utjecaj na hrvatski porezni sustav – novac mora doći iz nekog izvora.

b) Plaćanje dividendi, licence i kamata poreznim rezidentima UK i obrnuto neće biti moguće bez poreza po odbitku, nego će se ravnati po sniženim stopama poreza po odbitku iz trenutnog hrvatsko-UK ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

c) Što se tiče kretanja ljudi, ono je sada ionako ograničeno za hrvatske državljane koji rade u UK (i obrnuto) jer se traži radna dozvola. Međutim, izlaskom UK iz EU, ona postaje treća zemlja i zapošljavanje državljana UK postaje predmet dodatnih restrikcija.

d) Hrvatske kompanije koje rade u UK i UK kompanije koje rade u Hrvatskoj neće imati tzv. europski pasoš (putovnicu) te će vjerojatno trebate dodatne registracije ili dozvole za rad ovisno o vrsti aktivnosti.

e) Kretanje robe bit će podložno dodatnim administrativnim i manipulativnim troškovima u vidu carinskih deklaracija.

f) Gube se prava i olakšice iz tzv EU PDV direktive vezane za prodaju na daljinu a koje se tiču registracije za potrebe PDV-a i plaćanje PDV-a.

g) Povrat PDV-a bit će kompleksniji i otežan za obje strne.

h) Nadalje, pitanje je hoće li se neke presude Europskog suda pravde koje su postale dio unutarnjeg pravnog poretka UK primjenjivati i dalje što ima implikacije i za sve one koji posluju s EU.

i) S druge strane, UK planira sniziti stope poreza na dobit i PDV-a što može u određenim okolnostima biti atraktivno i hrvatskim kompanijama.     

Autor: Partner u kompaniji Crowe Horwath