Nakon što je pandemijska 2020., s globalnim lockdownom gotovo u potpunosti poremetila normalno funkcioniranje gospodarstva i društva, u 2021. stvari su se počele vraćati u normalu. To je vidljivo i na listi najuspješnijih tvrtki po prihodu Top 505.
Tvrtke iz energetskog sektora po pravilu drže vrh ove liste, a za predvidjeti je da će zbog enormnog rasta cijena energenata, uslijed veće potražnje, a onda i ruske agresije na Ukrajinu, poslovni rezultati energetskih tvrtki za 2022. biti daleko izdašniji. Koliko će na njih utjecati europski porez na ekstraprofite i protuinflacijske mjere, u ovom je trenutku još nemoguće precizno procijeniti.
Ina godinama drži lidersku poziciju, kako po kriteriju energetskih tvrtki tako i ukupne liste, u konkurenciji 505 najvećih tvrtki u Hrvatskoj po ostvarenom prihodu. Za 2021. pobjedu joj je donijelo dosegnutih 22,4 milijardi kuna, 57 posto više nego u 2020. kad im je prihod pao za čak trećinu u odnosu na godinu prije – iznosio je 14,2 milijarde kuna.
Ina Grupa je lani ostvarila neto dobit pripisivu vlasnicima društva od 1,31 milijardu kuna, ostvarivši tako ponovno pozitivni rezultat nakon gubitka od 1,14 milijarde kuna godinu ranije. CCS EBITDA, bez jednokratnih stavki, iznosila je 3,03 milijarde kuna te je bila 70 posto viša nego u 2020.
”Makro okruženje za industriju nafte i plina poboljšalo se u 2021. zahvaljujući ublažavanju restriktivnih Covid mjera i rastućim cijenama ugljikovodika”, poručio je prije izbijanja afere s malverzacijama u Ini predsjednik Uprave na odlasku Sandor Fasimon. Iz Ine su tada istaknuli da je u odnosu na 2020. došlo do udvostručenja cijena ugljikovodika, pa su Istraživanje i proizvodnja nafte i plina ponovno bili glavni pokretač rezultata, uz EBITDA-u bez jednokratnih stavki od 2,5 milijarde kuna.
CCS EBITDA Rafinerija i marketinga, uključujući Usluge kupcima i maloprodaju, dosegnula je pak 0,9 milijardi kuna. Kako ističu, cjenovno okruženje sa 70 posto višom cijenom barela Brent rezultiralo rastom prihoda od 1,86 milijardi kuna.
Širenje na nova područja
Prodaja plina imala je pozitivan utjecaj na prihode u iznosu 937 milijuna kuna, dok je prodaja sirove nafte i kondenzata doprinijela sa 798 milijuna kuna, precizirali su. Fasimon je u komentaru prošlogodišnjih rezultata apostrofirao da je poboljšanje uglavnom potaknuto vanjskim faktorima i predstavlja dobrodošlo razdoblje olakšanja. Podsjetio je da je u tijeku snažan investicijski program u svim djelatnostima, poručivši da će ga se širiti i na nova područja.
”Izazov prirodnog pada proizvodnje rješava se intenzivnom kampanjom izrade novih bušotina na moru, koja se već odvija i ima za cilj povećanje domaće proizvodnje plina na sjevernom Jadranu. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka ključan je za dugoročnu održivost Ininih Rafinerija i marketinga, a također pomaže kompaniji da zadrži jaku poziciju na ključnim tržištima Hrvatske, BiH te Slovenije”, izjavio je Fasimon.
Iz Ine dodaju da su ulaganja povećana u svim djelatnostima u usporedbi s 2020. godinom, dosegnuvši 1,6 milijardi kuna, od čega je otprilike polovina potrošena u Rafinerijama i marketingu. Kako bi osigurala jaku financijsku poziciju u tako investicijsko intenzivnom razdoblju, podsjetio je Fasimon, Ina je izdala domaću obveznicu u iznosu od čak dvije milijarde kuna, što je najveća korporativno izdanje na domaćem tržištu duga.
Kompanija koja godinama grabi prema liderskoj poziciji, Prvo plinarsko društvo (PPD) iz ENNA grupacije lani je ostvarilo golem rast s prihodom od 21,06 milijardi kuna, čak 115 posto više nego u godini prije kad im je realizacija iznosila “svega” 9,8 milijardi. To ga je dovelo na 2. mjesto, kako u konkurenciji energetskih tvrtki, tako i čitavog hrvatskog gospodarstva. Iz samog PPD-a, kojem je na čelu Pavao Vujnovac, ističu da im je neto profitna marža pala s tri posto u 2020. na dva posto u 2021. što je rezultiralo s neto dobiti od 261 milijun kuna.
”Tijekom 2021. cijena plina ekstremno je rasla. Početkom 2021. prosječna cijena plina na plinskim burzama iznosila je oko 19 EUR/MWh dok se tijekom prosinca 2021. kretala u prosjeku od 112 EUR/MWh uz maksimum od 184 EUR/MWh. Uslijed iznimnog rasta cijena, PPD je tijekom 2021. uložio značajno veća obrtna sredstva neophodna za redovno poslovanje i skladištenje plina, kako bi osigurao isporuke kupcima.
Samo u Hrvatskoj PPD je za skladištenje plina u 2021. morao uložiti 408 milijuna kuna, što je gotovo četiri puta više nego u 2020. kad je vrijednost robe u istom skladištu iznosila 110 milijuna kuna. Uz rast cijena plina na europskom i globalnom tržištu, robustan rast prihoda PPD-a rezultat je razvoja poslovanja PPD-a na LNG tržištu te iznimnog rasta prodaje plina na drugim europskim tržištima.
Iz tog razloga, konsolidirani financijski podaci cijele PPD grupe, koja obuhvaća i PPD-ove tvrtke u inozemstvu, bit će još i veći. U segmentu energetike, ENNA Grupa značajno ulaže i u OIE te energetsku učinkovitost. Tijekom 2021. osnovana je tvrtke ENNA Opskrba, koja je ostvarila poslovne prihode od 119 milijuna kuna kroz opskrbu električnom energijom i plinom trgovačkih društava te prodaju solarnih elektrana fizičkim osobama.
Tijekom 2022. ENNA Grupa nastavlja ulaganja u obnovljive izvore energije kroz društva ENNA Solar, ENNA Esco i ENNA Renew”, navode iz kompanije koja opasno konkurira preuzimanju prve pozicije na ljestvici najvećih kompanija u državi.
HEP po pritiskom Vladinih mjera
Na 3. mjestu liste energetskih tvrtki te 4. ukupne Top 505 ljestvice nacionalna je energetska grupa Hrvatska elektroprivreda s prihodom od 10,4 milijarde kuna, 10,6% više u odnosu na godinu prije. No, iz HEP-a ističu da im se poslovanje u protekloj poslovnoj godini odvijalo u izrazito složenim, čak i kriznim okolnostima.
Teret koji će zbog suzbijanja drastičnog rasta cijena energenata u Hrvatskoj podnijeti ova kompanija zasad je također nezahvalno procjenjivati, a ovo su nam iz HEP-a poručili prije nego li su spomenute intervencije Vlade bile obznanjene.
”I u drugoj smo godini pandemije pokazali visoku otpornost te nastavili i pokrenuli niz investicija s velikim udjelom domaće komponente. Uz mjere koje je donijela Vlada, i te su naše aktivnosti doprinijele brzom oporavku hrvatskog gospodarstva i povijesno najvećem rastu BDP-a u trećem kvartalu 2021.
Nakon što je u 2020. uslijed pandemije smanjena potrošnja električne energije, na hrvatskom smo tržištu u 2021. ostvarili rast prodaje od 5,6 posto u odnosu na 2020. Tržišni udio HEP grupe iznosio je 89 posto. Uslijed većeg izvoza viškova električne energije, prodaja izvan Hrvatske bila je za 22,6 posto veća nego prethodne godine. Početak godine bio je u znaku katastrofalnog potresa koji je 29. prosinca 2020. pogodio Banovinu i središnji dio Hrvatske”, navode iz HEP-a kojem je na čelu predsjednik Uprave Frane Barbarić.
Dodaju da su, temeljem zaključaka Vlade RH tijekom čitave 2021. provodili mjere otpisa potraživanja od kućanstava za energiju na potresom pogođenom području. Ukupno je otpisano 79,1 milijun kuna. Na spomenute krizne okolnosti, navode, nadovezao se porast veleprodajnih cijena energenata i električne energije.
Trend rasta cijena intenzivirao se u zadnjem kvartalu 2021. te se još izraženije prelio i u ovu godinu. Na razini 2021. prosječna je nabavna cijena plina za HEP u odnosu na 2020. porasla za 68,5 posto, ugljena 97 posto, a emisijskih jedinica ugljikovog dioksida 67 posto. “Povoljna je okolnost bio prebačaj plana proizvodnje hidroelektrana, a zahvaljujući visokoj razini pogonske spremnosti termoelektrana, mogli smo adekvatno optimizirati rad postrojenja.
Sve to nam je omogućilo da u 2021. nastavimo ostvarivati dobre rezultate te je konsolidirana dobit iznosila 1,02 milijardi kuna. Naše sve učinkovitije upravljanje rizicima i ukupnim financijskim položajem u okolnostima promjenjivih hidroloških uvjeta i cijena energenata prepoznala je rejtinška agencija Standard&Poor’s koja je u listopadu 2021. podigla ocjenu kreditnog rejtinga HEP-a s BB+ na BBB. Ocjena rejtinga izjednačena je s ocjenom kreditnog rejtinga Hrvatske te je prvi put nakon 2009. vraćena na investicijsku razinu”, kažu u HEP-u.
Investicijski ciklus
Po veličini i značaju ulaganja ističe se investicija u Hidroenergetski sustav Kosinj (1,54 milijardi kuna), kojeg je Vlada proglasila strateškim investicijskim projektom. Tijekom 2021. izvodili su se radovi na pratećoj komunalnoj infrastrukturi u zoni zahvata. Za drugi dio cjelovitog projekta, hidroelektranu Senj 2 (390 MW – 1,9 milijardi kuna) pripremana je dokumentacija za ishođenje građevinskih dozvola.
U sektoru hidroenergije nastavili su i realizaciju višegodišnjeg ciklusa rekonstrukcija i revitalizacija hidroelektrana, koji je u 2021. obuhvatio njih pet. Od ostalih projekata kapitalnih proizvodnih objekata, nastavljena je izgradnja visokoučinkovitog kombikogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb (150 MWe/114 Mwt – 920 milijuna kuna). U 2021. s redovnim je radom počela prva HEP-ova vjetroelektrana Korlat (58 MW, 495 milijuna kuna).
Nastavljen je ciklus ulaganja u sunčane elektrane. U rad su puštene sunčana elektrana Kaštelir 2 (priključne snage 2 MW), Marići (1 MW) i Kosore Jug kod Vrlike (2,1 MW). Dovršena je gradnja te je pokrenut postupak ishođenja uporabne dozvole za trenutno najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj, Obrovac (priključne snage 7,35 MW i instalirane 8,7 MW) kao i za Stankovce (2,5 MW).
U rujnu 2021. sa šest općina i Gradom Valpovom sklopljeno je sedam novih sporazuma o suradnji na razvoju projekata sunčanih elektrana, ukupne snage 60 MW i procijenjene investicijske vrijednosti 380 milijuna kuna. Zajedno s 11 elektrana iz prvog kruga 2 sklopljenih sporazuma, radi se o ukupno 168 MW i ulaganjima većim od milijardu kuna.
Što se tiče investicija u plinskoj djelatnosti, najznačajnija je terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, dovršena i puštena u rad 1. siječnja 2021. Investiciju je realiziralo društvo LNG Hrvatska kojem je HEP suosnivač.
”U terminalu se pojavljujemo se i kao zakupac kapaciteta te se već prve godine rada terminal pokazao kao važan dodatni pravac dobave plina. Ostale su se investicije u plinskom poslovanju, osim ulaganja u plinsku mrežu, u prvom redu odnosile na nastavak akvizicijskih aktivnosti. U ožujku je preuzeta Gradska plinara Krapina, a u lipnju i Darkom distribucija plina u Daruvaru.
Treba spomenuti i da je HEP nakon sedam godina uspješnog obavljanja te djelatnosti, na temelju Zakona o tržištu plina, s danom 31. ožujka 2021. prestao obavljati djelatnost opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina. Od investicija u ostalim segmentima poslovanja treba spomenuti nastavak projekta eMobilnost, u sklopu kojega je do kraja godine ukupan broj ELEN punionica prešao 300, od čega više od 250 javno dostupnih.
Hrvatska se obvezala da će do 2030. smanjiti emisije CO2 za 45 posto u odnosu na 1990., postići udio od 39 posto OIE u konačnoj potrošnji te da će najkasnije do 2033. prestati koristiti ugljen. To pred HEP kao nositelja energetske tranzicije i najvažnijeg čimbenika u ostvarenju cilja dostizanja energetske samodostatnosti Hrvatske stavlja izazov ubrzane realizacije obnovljivog scenarija razvoja.
Očekuju nas i projekti spremnika za pohranu energije, proizvodnje i korištenja vodika te drugih naprednih tehnologija. Pritom računamo i na mogućnost apliciranja na bespovratna sredstva iz NPOO-a”, zaključuju i HEP-a.
Inače, treba spomenuti da je u Top 10 najvećih energetskih tvrtki statistički čak pet njih iz HEP grupe ili povezanih s njim. Radi se još o HEP Prodaji na 5. mjesto s 5,2 milijarde kuna prihoda, HEP ODS na 7. mjestu s 3,9 milijardi prihoda, HEP Elektra na 8. mjestu s 3,1 milijarde kune prihoda te Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) na 10. mjestu s 2,03 milijarde kune prihoda.
Slijede dvije tvrtke koje su od lani povezane – Crodux i Petrol. Crodux bivšeg generala Ivana Čermaka, lani je ostvarila 6,3 milijarde kuna prihoda, gotovo dvostruko više od 3,8 milijardi u godini prije. Petrol je u Hrvatskoj ostvario 4,3 milijarde kuna prihoda, u odnosu na 2,9 milijardi u 2020. Iz Petrol grupe, kojoj je na čelu Nada Drobne Popović, ističu da su lani uspješno prilagodili poslovanje okolnostima nastalima zbog pandemije i energetske krize.
‘Sve samo ne mirno’
”Poslovno okružje u 2021. bilo je sve samo ne mirno i poticajno. Za ublažavanje negativnih posljedica epidemije na gospodarstvo i stanovništvo usvojeni su opsežni paketi mjera na nacionalnoj razini te unutar ESB-a i Europske komisije. Drugi čimbenik koji je u 2021. izravno utjecao na sve energetske tvrtke, a posredno i na mnoge industrije i druge podsustave društva, jest energetska kriza.
Ona se u 2021. iskazala visokim i nepredvidivim rastom cijena goriva i energenata, posebice električne energije i prirodnog plina, koji su dosegli povijesne razine. Cjenovni šokovi zahtijevali su intervenciju države, poput privremenog ograničavanja cijena loživog ulja u Sloveniji i cijena goriva u Hrvatskoj, te su čak doveli do povlačenja nekih ponuditelja s tržišta.
Unatoč ograničavajućim posljedicama pandemije i energetske krize, energetska tranzicija ostala je visoko na agendi poslovne zajednice, uz pronalaženje puta do niskougljičnog društva. Nakon znatnih padova gospodarske aktivnosti godinu prije, u 2021. smo bili svjedoci gospodarskog oporavka. Stabilan gospodarski rast na tržištima na kojima je grupa Petrol prisutna stimulativno je utjecao na naše poslovanje”, kažu iz Petrola.
U siječnju prošle godine usvojena je ambiciozna strategija grupe Petrol za razdoblje 2021. – 2025. kojom se obvezala prijeći na zelenu energiju. Među ključnim prekretnicama u 2021. na putu implementacije nove strategije treba istaknuti reorganizaciju grupe, završetak akvizicije društva E3., uvođenje nove generacije Q max goriva te inovativnih pristupa kupcima i nadogradnju digitalnih usluga. U 2021. Grupa je ostavila jak pečat u regiji.
”Ključne prekretnice su početak rada vjetroelektrane Ljubač, te završetak akvizicije društva Crodux Derivati Dva. To će dati važan doprinos širenju grupe Petrol izvan granica Slovenije te proširenju portfelja kupaca i na području energenata i usluga energetske tranzicije. Grupa Petrol je uspjela ublažiti negativne učinke pandemije i energetske krize te, navode, svoje ciljeve čak i nadmašila”, poručuju.
Listu 10 najvećih energetskih tvrtki zaključuje MET Croatia Energy Trade s 2,5 milijardi kuna prihoda, što je šest puta više od 394 milijuna kuna u 2020. Riječ je o snažnoj energetskoj skupini sa sjedištem u Švicarskoj koja je jedan je od vodećih igrača na europskom energetskom tržištu i aktivni sudionik na tržištima plina, električne energije, nafte i derivata, u sklopu čega optimira svoj položaj i upravljanje rizicima pomoću platformi za trgovinu koje su smještene u Švicarskoj i Velikoj Britaniji.
MET Grupa preko svojih podružnica djeluje u 12 europskih zemalja, trguje plinom na 26 nacionalnih plinskih tržišta i na 19 međunarodnih plinskih čvorišta, s volumenom prodaje plina od 16 milijardi kubnih metara. MET ima značajne udjele na tržištu krajnjih korisnika u Hrvatskoj, Mađarskoj, Italiji, Rumunjskoj i Slovačkoj.
S rastom potražnje za OIE svoju poziciju na tržištu sve više jača i E.ON. Iz te kompanije pojašnjavaju da, nakon zastoja na tržištu 2020. i 2021. nastalog zbog pandemije, te globalnog pada gospodarstva, i u ovoj godini bilježe određene nove negativne gospodarske trendove uzrokovane sukobima u Ukrajini i uvođenjem sankcija Rusiji.
Jak OIE ‘igrač’
”Primarno je riječ o rastu cijena energenata i sirovina, te rastu inflacije, a svjedoci smo kako je pred nama jedna od neizvjesnijih zima u posljednjih nekoliko desetljeća. Kompanije se na globalnoj razini susreću s problemima u proizvodnji, uzrokovanih zastojem u dobavnim lancima i nedostacima sirovine, te se očekuje da će tranzicija kompanija ići u smjeru postavljanja poslovanja otpornog na vanjske utjecaje.
Dio toga svakako je i energetska neovisnost kao i prelazak na obnovljive izvore energije, koji su postali najviši prioritet. S obzirom na naša znanja i resurse, uvjereni smo da E.ON može odigrati odlučujuću ulogu u postizanju energetske neovisnosti te dekarbonizaciji društva i industrije.
Kad govorimo o Hrvatskoj, najveći potencijal svakako vidimo u solarnim elektranama, koje sve više prepoznaju kupci, kako kućanstva, kao i poslovni subjekti. Ugradnjom kućnih sunčanih elektrana smanjuje se izloženost kućanstva energetskoj nestabilnosti kojoj upravo svjedočimo, te se smanjuje potreba za uvozom energije čim dodatno povećavamo otpornost na stalne i nepredvidive promjene cijena energije na tržištu.
E.ON namjerava održati svoju poziciju pouzdanog partnera u zelenoj tranziciji te graditi bolju budućnosti temeljenu na održivosti i rješenjima kojima nećemo ugrožavati planet istovremeno osiguravajući dovoljno energije čija potražnja samo raste’’, navode iz E.ON-a.
