Zastupnica u europskom parlamentu Biljana Borzan i ekonomist Tomislav Ivančić održali su danas u Kući Europe konferenciju za medije o građanskoj peticiji gospodina Ivančića koja je usvojena u Europskom parlamentu. Peticija ukazuje kako je rast cijena hrane prije svega najviši u zemljama istočne EU, gdje su minimalne plaće najniže. Traže da Europska komisija istraži zašto dolazi do tog povećanja koje stavlja građane istočne Europe u još veći rizik od siromaštva.

“Moja peticija Europskom parlamentu bila je zahtjev za analizom zašto postoje tako ogromne razlike u cijenama hrane kako bi se osiguralo da sve države članice – uključujući i našu – osiguraju da cijene hrane prate minimalne plaće i minimalni životni standard. Kao što vidimo, hrana za mnoge u ovoj zemlji postaje luksuz. Moramo smanjiti rizik od siromaštva, te utjecaj inflacije cijena hrane na naš turistički sektor jer isti agregatni troškovi ne postoje u drugim zemljama unutar Unije”, rekao je Ivančić.

Istaknuo je kako su u prosjeku cijene hrane puno su niže na tržištima kao što su Grčka, Portugal ili Španjolska, što tim zemljama omogućuje da ponude više – za niže cijene. Njegova peticija je podržana od svih političkih grupa u Odboru za peticije Europskog parlamenta, a time Komisija mora na nju odgovoriti do prosinca.

Dobre vijesti za potrošače

Evo za koliko artikala su trgovački lanci snizili cijene, neki za čak 160 artikala

“Apsolutno je opravdano da se građani pitaju zašto je štruca kruha u Hrvatskoj skuplja nego u Njemačkoj. Zašto je litra ulja u Luksemburgu koji ima skoro pet puta naš standard, jeftinija nego kod nas. Logično je da su više cijene veći problem građanima koji imaju niže plaće. Hrvatima trećina kućnog budžeta otpada na hranu pa nam je ovo pitanje puno važnije nego nekome iz zapadne Europe kome ni desetina budžeta ne ide na prehranu“, rekla je Biljana Borzan.

U razgovorima s Komisijom odbacila je argument kako cijene ostaju visoke zbog lojalnosti brendovima koji onda rade što god žele, ili da su potrošači lijeni tražiti akcije.

“Ljudi se snalaze kako znaju i umiju. Skoro 80 posto ih je promijenilo prehrambene navike, obilaze socijalne samoposluge, a više od polovice građana bira jeftiniji brend ili alternativni proizvod. Od početka poskupljenja čak trećina naših građana kupuje manje hrane. Za EU postoji podatak da 40 posto ljudi kupuje manje mesa i ribe”, kaže Borzan.

Borzan će kao potpredsjednica europskih socijalista tražiti plenarnu raspravu u Europskom parlamentu u Strasbourgu sa Vijećem i Komisijom na ovu temu.