Ni nakon provedbe operativnog i financijskog konsolidiranja Borovo još nije sposobno samostalno održavati i financirati tekuće poslovanje, te treba novi proces restrukturiranja. Konstatirala je to u financijskom izvješću za prošlu godinu Gordana Odor, predsjednica Uprave ove tvrtke u većinskom vlasništvu države, čiji problemi temom najčešće postaju u danima kada se obilježava godišnjica pada Vukovara. Borovo i njegova privatizacija za sve je hrvatske vlade izuzetno osjetljivo pitanje koje se ostavlja nasljednicima, i to zbog niza okolnosti, od važnosti za vukovarski kraj na kojemu je s više od 600 zaposlenih Borovo najveći poslodavac, do slabog interesa ulagača, ali i neriješenog statusa njegove imovine koja je ostala nedostupna u nekadašnjim republikama bivše države, a bez čijeg rješenja očito sve ostaje zablokirano.

Država Borovu vatrogasno priskače u pomoć, pa je tako i s osiguranjem kredita 2018. omogućila zatvaranje obveza iz predstečajne nagodbe, dogovorene 2014. i uglavnom privedene kraju. No, isplatu spomenutog kredita od šest milijuna eura kod Croatia banke već se prolongiralo, a odgađa se i donošenje programa restrukturiranja koji je država kod odobrenja jamstva tražila od Uprave.

Predsjednica Uprave Borova potvrđuje da je već podnijela banci zahtjev za produženje otplate kredita, što je, kaže, mogućnost predviđena aneksom ugovora. A za izradu programa restrukturiranja konačno je napravljen prvi konkretan korak – odabran je konzultant. Postupak je bio pokrenut u veljači, ali je, pojašnjava Gordana Odor, zbog pandemije koronavirusa i lockdowna morao biti ponovljen i konačno je za procjenu stanja kompanije i izradu prijedloga za novo restrukturiranje odabran KPMG.

Prije nekoliko godina, kada je Vlada tražila izradu programa restrukturiranja, kanilo se ići u dokapitalizaciju u kojoj bi sudjelovala država, jer ozbiljnog interesa ulagača u postupku koji je proveo CERP nije bilo. Tada se ciljalo da se temeljni kapital Borova od 316,7 milijuna kuna podigne za 90-ak milijuna kuna.

Izrada programa zbog smjernica EU o državnim potporama podrazumijeva i postupak usklađivanja i dobivanja odobrenja Europske komisije, te su iz nekog razloga pripreme stale, a Borovo de facto “živi na aparatima”.

Na pitanje kojem smjeru će ići nova faza restrukturiranja Borova, Gordana Odor odgovara kako će to ponajprije odrediti procjene konzultanta, a KPMG je već započeo pripreme. Predsjednica Uprave očekuje da će one prije svega rezultirati realno iskazanom bilancom, budući da na poziciji imovine Borovo ima neriješeno pitanje imovine u iznosu od 150 milijuna kuna, od koje je značajan dio spomenute nedostupne imovine, čije je rješavanje predmet međudržavnih ugovora. Što se potencijalnih ulagača tiče, interesa u uvjetima u kojima se tek čeka veliko sređivanje, a još u niskoprofitabilnoj i radno intenzivnoj grani, i nema.

Puno je, zapravo, zagovornika da se tvrtku pusti u stečaj, polazeći od toga da proizvodnja obuće za državu nije strateška djelatnost, no koliko se može napipati u vladinim krugovima, stav je da regionalna važnost daje osnova za potporu Borovu dok se ne rasplete imovinsko-pravne repove i pripremi teren interesantan za privatni kapital. Problem je dinamika u postupanju i sporost u donošenju odluka, no donekle u ovom trenutku Borovu na ruku ide i činjenica da je poslovanje dodatno narušeno korona krizom. Konkretno, u slučaju Borova prihodi su ove godine osjetno pali u segmentu maloprodaje, čak 28%, što Uprava objašnjava izravnom posljedicom Covid krize i proljetnog lockdowna, kao i smanjenja potrošnje građana koja je uslijedila kao posljedica straha od dublje gospodarske krize.

Međutim, predsjednica Uprave ističe kako su i u takvim uvjetima uspjeli nadoknaditi dio smanjenih prihoda novim značajnijim ugovorima s većim kupcima u veleprodaji. Zahvaljujući tomu je i pad ukupnih prihoda u 10 mjeseci ipak ublažen i na razini od 10% u odnosu na isto lanjsko razdoblje. “Borovo posluje u otežanim uvjetima zbog trenutne situacije s koronom. Radimo smanjenim kapacitetom, proizvodnja je zbog prodora koronavirusa u tvrtku podijeljena u dvije smjene, uveli smo skraćeno radno vrijeme te je rad režijskog osoblja podijeljen u timove koji se međusobno ne susreću, a sve u svrhu smanjenja međusobnog kontakta”, dodaje Gordana Odor.

Borovo je, inače, treći po veličini proizvođač obuće na hrvatskom tržištu. Snažniji od njega su HAIX iz Male Subotice, koji je lani ostvario ukupno 211 milijuna kuna prihoda, te Ivančica iz Ivanca s uprihodovanih više od 144 milijuna kuna. U prošloj je godini Borovo ostvarilo 102 milijuna kuna ukupnih prihoda i bilježi smanjenje u odnosu na godinu ranije, kada su oni bili na razini od 138 milijuna kuna.

Po svemu sudeći, iduća godina u kojoj Borovo obilježava i 90. jubilej postojanja i poslovanja, odredit će i njegov daljnji put. Budući da slijede lokalni izbori, a da je upravo Borovo bila jedna od tema oko koje su vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković zaratili uoči formalnog Penavinog izlaska iz vladajuće stranke i prelaska u Domovinski pokret, za očekivati je da će restrukturiranje i poslovanje Borova biti posebno u fokusu. No, konkretnije o novom restrukturiranju i popravljanju “krvne slike” Borov, znajući dinamiku procesa pripreme i odlučivanja, realno je da će se moći ozbiljnije govoriti tek za godinu dana, pred sljedeću Kolonu sjećanja.v