Posljednjih desetak dana, nakon što je iz Ine javno poručeno da se interes kompanije u Petrokemiji vezuje za isporuku sirovine, ali ne i investiranje u kapital, Ministarstvo gospodarstva preuzelo je inicijativu oko nalaženja novog rješenja kako bi se zaokružila financijska konstrukcija za dokapitalizaciju kutinskog proizvođača.

Za stol su, kako nam je potvrđeno iz više izvora, sjeli s predstavnicima austrijskog Borealisa, a pregovori se vode oko ponude koju je taj proizvođač mineralnih gnojiva dao Ministarstvu državne imovine i Centru za restrukturiranje i prodaju još prošle godine. Tu se ponudu vrlo brzo izbacilo iz razmatranja jer se smatralo neprihvatljivom zbog postavljanja određenih uvjeta koje država, kako se pojašnjavalo, ne može ispuniti. 

Ponuda Borealisa o kojoj se sada razgovara, kako saznajemo, još uvijek je ista. Austrijska kompanija nudi sudjelovanje sa 140 milijuna kuna dokapitalizaciji, a s čime bi osigurala kontrolni status, budući da je postavljeni cilj dokapitalizacijom prikupiti 450 milijuna kuna, a najmanje 400 milijuna, dok je posljednjim smanjenjem temeljni kapital sada na 42,9 milijuna kuna. Sporno u njihovom ponuđenom paketu jest cijeli set uvjeta, od kojih za realizaciju postupka je najosjetljiviji zahtjev od Vlade da se prije dokapitalizacije Petrokemiju rastereti kredita koje je prije nepunih godinu dana tvrtka podigla kod HBOR-a, HPB-a i Erste banke u ukupnom iznosu od 350 milijuna kuna, za koje je država dala jamstva. U uvjetima kada se Ina nećka i ljulja se postojeća konstrukcija domaćeg konzorcija, kojeg su okupile Ina i PPD, Borealis je ponovno interesantan, pa je umjesto uprave koja o njihovim uvjetima nije u mogućnosti pregovarati taj posao preuzelo resorno ministarstvo.

Ulazak Borealisa u Petrokemiju želi pratiti i EBRD, koji bi također participirao u povećanju kapitala, a takva odluka ovisi o kvaliteti strateških partnera, odnosno priželjkuju da to budu ulagači koji ne dolaze iz financijskog sektora. No, što ovi pregovori znače i mogu značiti za postojeće odnose u domaćem konzorciju, još nitko od upućenih sugovornika ne iznosi. Dok se ne obave razgovori i s partnerima iz konzorcija, u kojem su se PPD-u i Ini priključili i Janaf, HEP, te mirovinski fondovi, te vide njihova razmišljanja i interes o zajedničkom sudjelovanju u procesu dokapitalizacije s novim sudionicima, ne može se ozbiljnije nastaviti pregovore s Borealisom.

Načelno, domaći konzorcij svoje učešće nije vezivao uz otpis kreditnih obveza Petrokemije, pa je logično da se eventualnom ispunjavanju takvog uvjeta Borealisa neće puno protiviti. Otvoreno je i pitanje na koji način taj uvjet može biti ispunjen, no u ovom trenutku odluka skupštine dioničara stoji kao jedini model privatizacije. Što se pitanja državnih potpora tiče, iz vladinih izvora pojašnjavaju kako se jamstvo za spomenute kredite Petrokemije u Bruxellesu nije tretiralo kao potporu, pa niti ranija dokapitalizacija koju je provela država, te bi se, zapravo, tek potencijalnom aktivacijom jamstava pokrenula procedura odobravanja daljnjih koraka pri Europskoj komisiji.

Zasad u domaćem konzorciju nemaju nikakvih informacija o tijeku pregovora s Borealisom, no načelno ulazak tvrtke iz sektora vide pozitivnim za perspektivu kutinske tvrtke, a time i za svoja potencijalna ulaganja u njezin opstanak.

Neslužbeno se čuje da bi tijekom ovog tjedna mogli biti pozvani u Ministarstvo gospodarstva na sastanak na kojemu će se razmatrati modaliteti suradnje i daljnjih odnosa. Kako se čuje, na razgovore će biti pozvana i Ina, jer joj se ostavlja mogućnost sudjelovanja u novom izdanju dionica Petrokemiji, kojoj pak vrijeme curi i financijske snage za daljnje odgađanje nema. Privremeno je problem isporuke plina pokriven, dijelom i ulaskom novog opskrbljivača HEP-a, međutim, s krajem mjeseca istječe joj otplata već jednom prolongiranog kredita kod Erste banke, a ujedno je 31. ožujka i zadnji dan do kada Borealis čeka odluku o njihovoj ponudi za Petrokemiju.