Rebalans proračuna najavljen za veljaču okupio je u Vladi koalicijske partnere koji se moraju usluglasiti oko vrućeg političkog krumpira- kako ispoštovati preporuke Bruxellesa o smanjenju deficita više od sedam milijardi kuna u ovoj godini.

• Linić nije htio ni potvrditi ni opovrgnuti da će Vlada 'dirati' u drugi mirovinski stup

• Milanović: Nema teorije da posegnemo za novcem iz drugog mirovinskog stupa

• Linić: vlada želi smanjiti deficit za 7,5 milijardi kuna

Na stolu je 18 mjera koje diraju u prihode i rashode, no Vlada je između ostalog i zbog HNS-ova protivljenja povećanju poreza, sve bliže financijski najsnažnijem adutu – posezanju u drugi mirovinski stup. Sigurno je, međutim, taj 'joker' težak i do pet milijardi kuna godišnje neće biti dovoljan i da će Vlada morati pronaći dodatne mjere. Koalicija raspravlja o lepezi rješenja koliko uzeti iz fondova mirovinske štednje u kojima se akumuliralo više od 58 milijardi kuna. Razmišlja se o privremenom smanjivanju uplata u drugi i preusmjeravanje ostatka novca u prvi stup, do potpunog zamrzavanja uplata. No, takvo politički najbezbolnije rješenje za postojeću Vladu, kojom se urušava mirovinska reforma tek treba prezentirati Europskoj komisiji. Računaju li u Banskim dvorima da će realno krađom osobne imovine i tek pokojem kozmetičkom potezu izbjeći bolne rezove za kojima su posezale ostale zemlje, moglo bi uslijediti otrežnjenje.

Ocjenjujući poštuje li fiskalna prilagodba naložene preporuke, ek korigira ostvarenu prilagodbu za potencijalni rast i za utjecaje iznenadnih priljeva ili odljeva prihoda. Na pitanje je li novac iz drugog stupa iznenadni priljev koji Europska komisija neće priznati, nema jednoznačnog odgovora jer dio zemalja uopće nije proveo mirovinsku reformu. "Nema odgovora nedvojbeno da ili ne, to ovisi o pregovorima od zemlje do zemlje. EK uzima u obzir jednokratne priljeve i odljeve, no ako Vlada pokaže ozbiljan napor na rezanju rashodne strane proračuna Komisija može izaći u susret i prihvatiti takvu mjeru smanjivanja deficita", kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. "Bilo kakvim diranjem u drugi stup, radi li se o smanjenju ili privremenom zamrzavanju uplata, ništa se bitno ne rješava, to je čisto kupovanje vremena", ističe Lovrinčević upozoravajući da je konsolidacija uvjetna jer bez pokretanja gospodarstvo prijeti urušavanje drugog stupa.

Realno, Vlada na polovici svog mandata ima dvije opcije; pružiti Bruxellesu jaku priču u okviru Procedure prekomjernog deficita smanjiti broj zaposlenih i masu plaća u javnom sektoru, izmijeniti teritorijalni preustroj i poboljšati poslovnu klimu. Budući da je u tom scenariju izvjesno da gubi izbore, alternativa je kupovanje vremena krpanjem deficita novcem od budućih mirovina, te ostalim kozmetičkim potezima poput uzimanja dobiti javnih poduzeća, ukidanjem poreznih olakšica, porezom na štednju, nekretnine čiji su efekti nedovoljni… Rezolutnim odbijanjem rezanja plaća u javnom sektoru i mirovina, Vlada si je unaprijed odsjekla najveći prostor za štednju u pokušaju da održi socijalni mir. Na te dvije stavke odlazi više od polovice proračunskih izdataka; na plaće se izdvoji 30 milijardi kuna, a na mirovine još 36 milijardi. Većina ostalih zemalja u EDP-u uštede je pronašla baš na tim stavkama; Slovenija, Litva, Češka i Rumunjska smanjile su plaće, a rekorder Latvija smanjila ih je čak 25 posto te ukupnim uštedama uspješno uvela euro od prvog siječnja. Ostale mjere uključile su ukidanje indeksacije i/ili smanjenje mirovina, rezanje suvbencija, smanjenje socijalnih naknada, a na prihodnoj strani povećanje PDV-a, trošarina, porez na imovinu i nove oblike nameta.

Iz krugova mirovinskih fondova prilično su rezignirani oko najava iz Vlade s kojom su u redovitoj komunikaciji. "Da je reagirala na vrijeme prije dvije godine Vlada je još imala manevarskog prostora za uštede. Jedino kako se danas može ispuniti zahtjev Komisije za sedam milijardi jest da se dugoročno pogorša nesolventnost mirovinskog sustava", kažu u jednom fondu. Posezanje u drugi stup i posljedično potkopavanje mirovinske reforme imalo bi nesagledive posljedice na gospodarstvo. S tržišta bi nestali mirovinski fondovi, danas među najvažnijim institucionalnih investitora koji godišnje ulože 3,5 milijarde kuna u državne obveznice. Onemogućilo bi im se sudjelovanje u velikim ulagačkim projektima, poput energetike i autocesta te ulaganje u tvrtke koje je predvidio i sam zakonodavac izmjenama zakona koja su upravo u Saboru. No, najvažnija posljedica mogla bi biti nestanak mirovinske reforme u koju se i krenulo zbog bankrotiranog prvog stupa međugeneracijske solidarnosti.

Nedovoljno

Oporezivanje štednje u 2014. do najviše 700 mil. kn

Građani u bankama danas imaju oko 145 milijardi kuna oročenja, a dodaju li se tome štedni depoziti iznos se penje na oko 165 milijardi. Po osnovi njihovih ukupnih depozita u bankama za 2013. će im pripasti približno 4,8 milijardi kuna kamate. Tako barem proizlazi iz dostupnih HNB-ovih podataka o kamatnim troškovima pojedinih izvora financiranja banaka. U devet mjeseci, naime, troškovi kamata za financiranje kod fizičkih osoba dosegnuli su unatoč trendu smanjenja prosječnih kamatnih stopa gotovo 3,6 milijardi kuna. Ako bi se kamate na štednju građana oporezivale s 20 posto, što je stopa koja se spominjala s prvim najavama da je i to jedan od potencijalnih dodatnih izvora prihoda za proračun, na godišnjoj razini država bi, dakle, mogla uprihoditi gotovo milijardu kuna. Čak i ako bi odluka Vlade, unatoč HNS-ovu protivljenju novim porezima, pala na porezivanje kamata na štednju, za ovogodišnji proračun efekt bi u najboljem slučaju bio oko 700 milijuna kuna. I to uz pretpostavku da nema nikakvih izuzeća s obzirom na npr. minimalni iznos te da se oporezivanjem zahvate i štedni i oročeni depoziti.