Suočena sa sve većim napuštanjem sela, Europa mora osigurati investicije i provoditi politiku kojom će poljoprivredu učiniti privlačnijom, posebno mladim ljudima.

Politička nesigurnost zbog nedosljedne poljoprivredne politike Europske unije, međutim, odvlači investitore, a loša infrastruktura, niski dohodak i mala pokrivenost internetom demotiviraju mlade da ostanu na selu, zaključak je to skupu o razvoju poljoprivrede s naglaskom na poticanje mladih da se njime bave, koji je održan u Bruxellesu ovaj tjedan.

Bijeg sa sela

Seoska područja čine više od polovice površine EU, ali ne ispunjavaju svoje ekonomske i socijalne potencijale. Nezaposlenost je velika, a populacija je sve starija jer se sve više mladih seli u gradove u potrazi za novim mogućnostima. Za one koji ostaju na selu, nedovoljno investiranje u infrastrukturu ograničava ekonomski razvoj zbog čega je još teže uvjeriti mlade da život na selu može pružiti budućnost zbog koje vrijedi ostati, istaknuto je.

“Želimo li održati seoska područja u budućnosti i održimo poljoprivredu, moramo privući mlade ljude”, izjavio je predsjednik Europskog savjeta mladih poljoprivrednika Janes Maes.

Dodao je kako mladi trebaju vidjeti kako vrijedi živjeti u seoskim područjima te da se od poljoprivrede može živjeti i izdržavati obitelj. No, dohodak poljoprivrednika sada čini tek 40% prosjeka širom EU, a manje od polovice seoskih područja ima pristup brzom internetu, što otežava seljacima da razvijaju posao i uvode inovacije. Sve to tjera mlade od poljoprivred i da ostanu živjeti i raditi na selu.

Mladi poljoprivrednici suočavaju se s nizom izazova, kao što su nedostupnost povoljnih izvora financiranja, troma birokracija, a suočeni su i s problemima nedostupnosti poljoprivrednog zemljišta te sporom generacijskom smjenom, istaknuto je i na 2. Agro startup konferenciji koja je održana na zagrebačkom Agronomskom fakultetu.

Dominacija starijih

Podaci o mladim poljoprivrednicima pokazuju da je Hrvatska po njihovu udjelu bolja od EU. Tako je tek šest posto EU poljoprivrednika mlađe od 35 godina, dok ih je 56 posto starije od 55 godina. U Hrvatskoj od 162 tisuće nositelja OPG-ova, njih 100 tisuća ima više od 55 godina, a 20 tisuća ima manje od 40 godina.

S udjelom od 12,34 posto nešto smo bolji, no i dalje je važno da se radi na poticanju generacijske obnove i transfera vlasništva sa starih na mlade.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić smata kako sektoru poljoprivrede ima budućnost, a nizom mjera se nastoji pomoći i potaknuti mlade da se bave poljoprivredom

“Od iduće godine iz Programa ruralnog razvoja na raspolaganju će tako biti i novi financijski instrumenti namijenjeni poljoprivrednicima, a ti bi instrumenti bili uz kamatnu stopu od 0,5 do 1,5 posto”, najavio je nedavno 
Tolušić.