Banke će Zakon o potrošačkom kreditiranju (ZPK), kakav god bio, poštivati, ali treba vidjeti što će donijeti saborska rasprava o predloženim izmjenama tog zakona, odnosno njegovu konačnu verziju i ako će misliti da s njim nešto nije u redu, poduzet će sve pravne korake da zaštite svoja prava, ali i da se održi stabilnost bankarskog sustava, rekao je danas direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček.

• Linić se sinoć sastao s bankarima, predložili mu novo rješenje za 'švicarce'

Na predstavljanju novog izdanja publikacije o aktualnim kretanjima u hrvatskom bankarstvu "HUB Pregled" Bohaček je tako odgovorio na novinarski upit koje će biti buduće aktivnosti HUB-a oko tog zakonskog prijedloga, o kojem se danas raspravlja u Hrvatskom saboru.

Bohaček je podsjetio na glavne zamjerke koje bankari imaju na ovaj zakonski prijedlog te ponovio kako u HUB-u smatraju da su temeljne novine koje se predlažu suvišne jer su ili već riješene u nekim drugim aktima ili se mogu riješiti na drugi način.

Podsjetio je i da je HUB i sam podnio niz amandmana te predložio da zakon ide i u treće čitanje u Saboru, kako bi se stvari do kraja "izbrusile". Kazao je da je amandmane, navodno, predala i Hrvatska narodna banka, koja je upozoravala na moguće negativne posljedice tih zakonskih izmjena u smislu smanjenje profitabilnosti banaka, ali i usporavanja kreditne aktivnosti u Hrvatskoj.

Predstavljajući HUB Pregled Milan Deskar-Škrbić iz tvrtke Arhivanalitika, koja je izradila tu publikaciju, istaknuo je da je do kraja rujna ove godine neto dobit hrvatskih banaka na međugodišnjoj razini pala za 47 posto, što je najviši pad dobiti od 2001. godine te viši čak i od pada iz 'prvog udara' krize 2009. i 2010., kada je dobit banaka smanjena 27 posto.

Na povijesno niskim su razinama i povrat na prosječnu aktivu te kapital (3,86 posto), zbog čega je danas isplativije uložiti u državne obveznice ili 'trezorce', nego u kapital banaka, kazao je Deskar-Škrbić.

Pokazatelji kreditne aktivnosti pak govore da banke i dalje najviše kreditiraju državu, dok se u sektoru stanovništva i poduzeća bilježi međugodišnji pad. No, istaknuo je, taj je pad usporio, a kod stanovništva gotovo je na nuli. U sektoru stanovništva najviše su (do sredine ove godine) pali krediti za kupnju automobila, a slijede hipotekarski i stambeni krediti, dok su rasli samo ostali, nenamjenski krediti, koji se uglavnom koriste za financiranje drugih obveza.

Kod poduzeća trenutni međugodišnji pad kredita iznosi oko 3 posto, što i nije tako loše kada se Hrvatska usporedi s ostalim zemljama EU, među kojima je u gornjoj polovici ljestvice.

HUB Pregled bavi se i kamatnim stopama na kredite, a Deskar-Škrbić je kazao da analize pokazuju da se one u Hrvatskoj u prosjeku kreću unutar intervala kretanja kamata u eurozoni, suprotno općem dojmu da su u Hrvatskoj kamate bitno više nego u ostatku Europe.

Dio publikacije, koji se bavi tzv. lošim kreditima, pokazuje pak da najveći udio u njima imaju krediti u kunama (17,35 posto), a slijede krediti vezani uz švicarski franak (14,92 posto) i euro (14,10 posto). No, krediti u 'švicarcima' čine glavninu loših kredita u sektoru stanovništva.

Ipak, trenutna stopa pokrića loših kredita rezervacijama u Hrvatskoj je oko 43 posto, a hrvatske banke imaju najvišu stopu adekvatnosti kapitala, iznad 20 posto, što znači da je sustav stabilan, zaključio je Deskar-Škrbić.