Europski financijski sustav prolazi kroz povijesne promjene kojima je cilj uspostava novih mehanizama financijske sigurnosti, od kojih bi, ulaskom u Europsku uniju, a kasnije u eurozonu i Hrvatska trebala imati puno veće koristi od samog financijskog troška uključivanja u te mehanizme, rečeno je na današnjem predstavljanju analize Hrvatske udruge banaka (HUB) "Nova europska arhitektura financijske stabilnosti".

Taj se proces, prema riječima direktora HUB-a Zorana Bohačeka, odvija na tri razine, od kojih je prva, makroekonomska i monetarna, u tijeku. Ona uključuje provedbu Fiskalnog pakta, reformu instrumenata Europske središnje banke (ECB) i uspostavu Europskog mehanizma stabilnosti (ESM), kao svojevrsnog "europskog MMF-a".

Pomoć iz ESM-a, u koji će za početak biti uključene samo članice eurozone, zemlje bi mogle tražiti samo ukoliko istodobno zatraže i pomoć MMF-a te potpišu Fiskalni pakt. Ukoliko se uključivanje u ESM proširi i na ostale članice EU, Hrvatska bi za svoj udio u taj mehanizam trebala uplatiti oko 600 milijuna eura, što je jednako oko polovici jednogodišnjih sredstava koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju iz EU fondova.

To bi bila "cijena" nižeg rizika, ali ona, navodi se u HUB-ovoj analizi, znači i niže troškove regulacije i angažiranog kapitala, a to bi vodilo manjim maržama koje sada imamo između ostaloga i zbog nedostupnosti drugih mehanizama financijske sigurnosti osim MMF-a.

Kada bi Hrvatska danas mogla koristiti te mehanizme premije rizika bi vjerojatno bile niže, a samim time bili bi niži i regulatorni troškovi te angažirani kapital i marže u koje su sada ugrađeni i troškovi regulacije i troškovi visokoangažiranog kapitala, zaključuje se u analizi.

Druga razina nove arhitekture financijske stabilnosti koja nastaje u EU i eurozoni je uspostava bankarske unije, odnosno zajedničkog nadzora banaka od strane Europske središnje banke, osiguranja depozita i sustava za rješavanje problema u problematičnim bankama. Treća se tiče implementacije nove regulacije Basel III i drugih regulacija koje se bave poslovanjem banaka, no to su razine koje neće tako skoro biti dovršene.

Bohaček se, uz ostalo, osvrnuo i na rasprave koje se vode oko nedavno predstavljenog prijedloga poreza na nekretnine, rekavši da banke nisu bile uključene u razgovore oko izrade tog prijedloga.