U svojoj prezentaciji “Što donosi nova Zajednička poljoprivredna politika EU” Zvjezdana Blažić, konzultantica Smartera, istaknula je da je zajednička poljoprivredna politika EU dosad bila fokusirana na proizvodnju hrane, dok je danas više vezana uz regionalni razvoj i održivi razvoj.

“Dugo je važno bilo samo da se osiguraju dovoljne količine hrane po prihvatljivoj cijeni. Novonastale okolnosti i inflacija malo su dovele u pitanje tu agendu”, kazala je Blažić i upozorila da su zelena plaćanja postala fokus i da će ona i dalje rasti. “Kad se krenulo u novo financijsko razdoblje, koje je obilježilo nekoliko globalnih događaja, u fokus su došli neki novi momenti poput održive i ekološke proizvodnje. Isto tako, više fokus nije na samoj poljoprivrednoj proizvodnji i njezinom rastu, već na osnaživanju samih poljoprivrednika – farmera”, navodi Blažić. Dodaje da Hrvatska ima velik problem s produktivnošću u poljoprivredi, usprkos činjenici da smo već 10-ak godina punopravna članica. Njemačka ima šest puta veću produktivnost, a Nizozemska 11 puta! “Projekcije za novi EU budžet 2023.-2027. pokazuje da je za hrvatsku poljoprivredu osigurano 3,8 milijardi eura, a što je oko 400 milijuna više nego do sada i što je pozitivno. Po pitanju izravnih plaćanja na prvi pogled se ne vide posebne promjene. Najveća je da se povećavaju poticaji za gospodarstva do 50 hektara dok će veća gospodarstva i poduzeća ipak dobiti manje nego do sada”, navodi Blažić.

Konzultantica Smartera pojašnjava da je u RH najviše izravnih potpora, gotovo trećina, vezana uz proizvodnju mlijeka, dok u EU prevladavaju potpore za proizvodnju mesa. Najveća kontroverza nove EU omotnice za zajedničku poljoprivrednu politiku je Zelena arhitektura koja podrazumijeva niz uvjeta koji su dijelu poljoprivrednika u EU neprihvatljivi.