Ne staju javna negodovanja na prvi val poreznih rješenja paušalnim obrtima za koje je u ciljanoj kontrolnoj akciji Porezne uprave utvrđeno da se radi o prikrivenom radnom odnosu, tj. nesamostalnom radu.

O tome se u petak otvorenim pismom Vladi oglasila i Inicijativa Paušalista s 555 potpisnika. Najviše je računalnih programera i drugih IT usluga, ali tu su i prevoditelji, paušalci u marketingu, dizajnu, poslovnom savjetovanju…

Strka je razumljiva jer su oni kojima je utvrđeno korištenje poreznih pogodnosti “protivno svrsi zakona” sada suočeni i s obvezama za poreze i doprinose po pravilima oporezivanja dohodaka od nesamostalnog rada.

Kako su u fokusu Porezne bili paušalisti iz najvišeg od pet razreda godišnjih primitaka (od 230 do 300.000 kuna), i to od 2019., to implicira i povelike iznose obveza za platiti. O rasponima u PU ne žele govoriti jer su u tijeku porezni nadzori, ali u Inicijativi Paušalista navode da oni sežu i do 140 tisuća kuna.

Neki su cijelu priču nazvali progonom i udarom na paušaliste, uz poruke Poreznoj da “pusti ljude da rade” i već nezaobilazna plašenja napuštanjem Hrvatske.

U Hrvatskoj obrtničkoj komori spočitavaju nedovoljno jasna i čvrsta pravila za utvrđivanje nesamostalnog rada, a time i diskrecijski prostor procjena poreznih inspektora. Zato neprimjerenim smatraju i retroaktivno kažnjavanje.

Zalažu se za institut upozorenja, upozoravajući da su paušalni obrti ponekad i stvar uvjetovanja poslodavaca. Podsjećaju usto da obrtnici, za razliku od drugih, odgovaraju vlastitom imovinom.

Da ne bi ispalo da je posrijedi opći obračun s paušalnim obrtnicima, u Poreznoj naglašavaju kako čak 94% paušalnih obrta uopće nije dio te priče. Postupkom provjere postoji li korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona obuhvaćeno je, kažu, samo 6,28% paušalnih obrta ili 3800 od ukupno 60.510 koliko ih danas ima. Usput, prije samo četiri godine bilo ih je oko 27.800.

Velike razlike nameta
Podcrtavaju i da provjerom nisu obuhvaćeni brojni “tradicionalni” paušalni obrti poput npr. frizera, trgovaca, krojača, postolara, kozmetičara i brojnih drugih djelatnosti koje usluge i proizvode pružaju krajnjim kupcima građanima.

U fokusu su bili paušalci iz najvišeg razreda ukupnih godišnjih primitaka, i to mahom iz djelatnosti s najvećim skokovima broja paušalnih obrta. Uz ICT sektor, to su Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti te Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dok se IT-ijevci već otprije apostrofiraju u kontekstu masovnih prelazaka u manje oporezive paušalne obrte, za tim blagodatima sve se više poseže i u nekim drugim zanimanjima o kojima se malo govori, ali su Poreznoj zapeli za oko i razmjerno velikim godišnjim primicima, pa i indicijama nesamostalnog rada. Među takvim paušalcima danas je sve više i liječnika ili profesora (npr. za drugi dohodak) i sličnih intelektualnih usluga.

Sve u svemu, stvari su očito izašle iz okvira prvotne intencije zakonodavca da se poreznim i administativnim pogodnostima paušala potakne razvoj i olakša poslovanje malih lokalnih poduzetnika.

Naravno, i problem prikrivenog zapošljavanja kroz paušalne obrte bio bi daleko manji da je opće porezno opterećenje plaća manje.

Ali dok se to ne dogodi prikriveni nesamostalni rad s aspekta države (središnje i lokalne) znači izmicanje znatnih iznosa doprinosa i poreza, a s aspekta tržišta rada izvor nelojalne konkurencije.

Usporedbe radi, u slučaju npr. bruto plaće od 25.000 kuna zaposlenik (samac u Zagrebu) dobije oko 16.200 kuna neto plaće.

U varijanti paušalnog obrta na 25.000 kuna mjesečnog primitka, što daje maksimalnih 300.000 kuna godišnjeg, po plaćanju doprinosa (1340 kn mjesečno ili 16.121 godišnje) te godišnjeg poreza koji za najviši razred primitaka paušalca iznosi 5310 kuna, ostat će mu 278,6 tisuća odnosno više od 23.200 kuna mjesečno.

Dakle, zaposleni inženjer koji poslodavca stoji 25 tisuća mjesečno ili 300 tisuća godišnje na ruke će primiti oko sedam tisuća kuna mjesečno manje nego da za njega radi kao paušalist, dok je na razini cijele godine razlika oko 84 tisuće.

Klijent ili poslodavac
Inicijativa Paušalisti tvrdi da Porezna u utvrđivanju nesamostalnog rada “ne sagledava cjelovitost odnosa isplatitelja i poreznog obveznika izvršitelja posla”. Sporan im je kriterij većinskog isplatitelja.

Tvrde i da poreznici prikriveno zapošljavanje “proglašavaju” već na jedan ili samo nekoliko od 18 elemenata u okviru kriterija presudnog utjecaja kontrole ponašanja, financijske kontole i/ili odnosa stranaka koji upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla.

No, na istup jednog paušalista softveraša koji se požalio da mu je prikriveni nesamostalni rad utvrđen samo na osnovi postojanja isplatitelja koji čini više od 50% njegovih primitaka te dnevne komunikacije s njim i redovitosti isplata, reagirali su iz Porezne uprave. Sagledava se, kažu, upravo cjelovitost odnosa isplatitelja i izvršitelja posla, što znači čitav niz elemenata nesamostalnog rada.

U konkretnom primjeru to se ogleda, uz ostalo, u ugovornoj obvezi da obrtnik za obavljanja posla ne smije raditi na drugim projektima, da se suglasio zatvoriti stranicu za oglašavanje, da isplatitelj nadzire njegove aktivnosti za vrijeme naplaćenih sati, a tu su i odredbe tipične za ugovor o radu poput broja dana plaćenog godišnjeg odmora, prava na bolovanje, osmosatno radno vrijeme, računi za mobitel itd.

Kako stvari stoje, po završetku poreznih nadzora za one za koje se utvrdi(o) prikriveni nesamostalni rad nastat će porezne obveze koje, pita li se Inicijativu Paušalista,dovode u pitanje njihovu egzistenciju. Ostaje vidjeti ima li opcija porezne nagodbe i otplate utvrđene obveze na rate neku povoljniju alternativu.