Bjelorusija je odlučila obustaviti isporuku ruske nafte koja se preko njezina teritorija transportira do Njemačke, Poljske i Ukrajine, što je podiglo cijenu nafte na svjetskom tržištu na gotovo 57 dolara za barel. Prekid isporuka ruske nafte u Europsku uniju preko Bjelorusije ne čini neposrednu opasnost za energetsku opskrbu Unije, izjavio je europski povjerenik za energetiku Andris Piebalgs dodavši kako Poljska raspolaže zalihama nafte dovoljnim za više od 70 dana, a Njemačka strateškim rezervama dostatnim za zadovoljavanje potreba u idućih 130 dana. Komisija je kontaktirala s Moskvom u vezi s ovim problemom, dok će se Unijini stručnjaci sastati ovaj tjedan. “Bjeloruska strana je 6. siječnja, bez ikakvog upozorenja, počela crpiti naftu iz naftovoda Družba koja je isključivo namijenjena za isporuke zapadnoj Europi”, izjavio je čelnik ruskog državnog operatora Transnjefta Semjon Vajnštok. Kako prenose ruski mediji, Vajnštok je rekao da je unatoč mjerama koje je poduzeo Transnjeft, Bjelorusija ilegalno uzela više od 79 tisuća tona nafte, a samo u posljednja 24 sata 900 tona. On je pozvao Minsk na poštovanje međunarodnih propisa i pravila, koja isključuju primjenu diskriminacijskih mjera u odnosu na tranzitne isporuke. Iz Transnjefta je poručeno kako su poduzete sve mjere radi povećanja izvoza nafte za potrošače u zapadnoj Europi drugim pravcima. Poljski dužnosnici su jučer priopćili da su tijekom noći obustavljene isporuke ruske nafte Poljskoj i Njemačkoj. Iz poljskog ministarstva gospodarstva potvrđeno je da je došlo do problema s opskrbom nafte putem ruskog naftovoda Družba, dok je poljska privatna TV postaja TVN24 prije izvijestila da su nastali problemi povezani s nedavnim sukobom zbog cijena plina između Rusije i Bjelorusije.

Naime, Rusija i Bjelorusija su 31. prosinca jedva postigle sporazum o cijeni plina nakon što je Moskva zaprijetila da će u samo nekoliko sati zatvoriti plinovod prema Bjelorusiji. Bjelorusi su izjavili kako je pod nezgodnim uvjetima potpisan ugovor prema kojem će Rusiji plaćati 100 dolara za 1000 kubičnih metara plina, što je još uvijek manje od 105 dolara koliko su tražili Rusi. “Bjeloruska strana je u teškoj atmosferi novogodišnje noći prihvatila sporazum u iznimno nepovoljnom okružju”, bile su riječi potpredsjednika bjeloruske vlade Vladimira Semaška. Predsjednik uprave ruskog plinskog monopolista Gazproma Aleksej Miler izjavio je da je bilo sasvim izgledno zatvaranje ventila na plinovodu, no da je Minsk onda prihvatio povećanje cijene sa 45 na 105 dolara za tisuću prostornih metara plina, uz preuzimanje 50 posto bjeloruske plinske mreže. Na taj način je Bjelorusija spriječila smrzavanje oko 10 milijuna svojih građana, za razliku od Ukrajine koja je pod sličnim okolnostima zimi 2006. ostala bez grijanja. Oko 5 posto plina kojeg troše Europljani dolazi preko Bjelorusije, a Minsk je najavio da će u slučaju da im Gazprom obustavi isporuku plina, sa svoje strane blokirati daljnju isporuku ruskog plina Europi, što je sada uistinu i stupilo na snagu. Istovremeno, Moskva je Bjelorusiji uvela carinu na prodaju nafte te zabranila uvoz ruskog šećera, na što je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko uzvratio istom mjerom glede ruske nafte. Osim sukoba s Bjelorusijom, na pomolu je i gospodarski rat sa Azerbajdžanom. Ta je zemlja jučer objavila prekid izvoza nafte u Rusiju također zbog neslaganja o cijeni plina. Azerbajdžan je odbio povećanje cijene na 235 dolara za tisuću kubičnih metara plina, koje je tražio Gazprom od 1. siječnja, nasuprot 110 dolara prošle godine. Tamošnja naftna kompanija SOCAR prekinula je isporuku Rusiji naftovodom Baku – Novosibirsk 1. siječnja.
(Miho Dobrašin, agencije)

Hrvatska preko Ukrajine dobiva 10 posto nafte

Iako je hrvatski naftovodni sustav Janaf preko Mađarske, Slovačke, Poljske i Ukrajine vezan za rusku Družbu, a hrvatske rafinerije specijalizirane za obradu sirove nafte tipa REB (Russian Export Blend), obustava isporuke ruske nafte preko bjeloruskog teritorija na domaći uvoz, doznajemo, neće negativno utjecati. Preko naftovoda Družba Hrvatska uvozi tek 10 posto ukupnih uvoznih kapaciteta, a ostatak nafte uvozi se morskim putem, odnosno tankerima koji naftu iskrcavaju u luci Omišalj. Nafta iz naftovoda Družba u Hrvatsku se može dopremiti samo do Siska jer do Rijeke i Omišlja nije sagrađen ireverzibilni (dvosmjeran) naftovod. Upravo je gradnja dvosmjernog naftovoda duž cijele trase Janafa bila uzrok hrvatskog interesa u projektu Družba Adria kako bi se uvoz ruske nafte iz tog pravca mogao znatno povećati. “Družba ima sjeverni i južni dio na koje se vežu ostali naftovodi. Na Bjelorusiju se odnosi sjeverni, a na Ukrajinu južni. Hrvatska naftu iz Družbe uvozi preko Ukrajine, pa je to još jedan razlog zbog kojeg se ovaj bjelorusko-ruski spor na nas ne bi trebao odnositi”, objasnio nam je Damir Vrbić, analitičar razvoja i investicija u Sektoru strateških investicija Janafa.
(D. Kl.)