Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je predložila Vlada dovodi u pitanje autonomiju sveučilišta, ugrozit će položaj visokog obrazovanja, te djelovati tako da će destimulirati najbolje a pogodovati onim manje uspješnim znanstvenicima, zaključci su 15. redovite sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu održane u srijedu, o čemu je na konferenciji za novinare danas izvijestio rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš.

"Sveučilište u Zagrebu još je prije mjesec dana zastupnicima Hrvatskog sabora uputilo pismo gdje je istaknulo do kojih će sve nepovoljnih i štetnih posljedica dovesti donošenje promjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. No, Senat Sveučilišta utvrdio je da predlagatelj ni nakon ponovno upućenih primjedbi nije uvažio ključne primjedbe stručnjaka akademske zajednice", kazao je Bjeliš.

Kad bi se usvojile, predložene bi izmjene i dopune Zakona zahtijevale donošenje velikog broja provedbenih propisa i opsežne zahvate u općim aktima sveučilišta i njihovih sastavnica. U konačnici, moglo bi doći do nanošenja teško popravljive štete sustavu znanosti i visokog obrazovanja, upozorio je rektor.

Posebno zabrinjavajućim drži to što je ranije predložen i prihvaćen sustav financiranja putem programskih ugovora sada nadomješten sustavom parcijalnih ugovora. "Predloženi model financiranja sveučilišta ne uvodi model programskih ugovora koji bi bili nužni financijski okvir za praćenje predstojećih strukturnih promjena na hrvatskim sveučilištima, kako bi se moglo govoriti o autonomiji sveučilišta u pravom smislu, te o odgovornosti i mogućnosti upravljanja sustavom. Ono što se uvodi spada u kategoriju takozvanih parcijalnih fragmentiranih pilot programskih ugovora između Ministarstva i pojedinih institucija u obrazovno-istraživačkom sustavu, što nikako nije u skladu s modernim europskim trendovima i praksama", kazao je Bjeliš.

"Sustav programskog ugovaranja osigurao bi dugoročnu stabilnost financiranju i sveučilišnu autonomiju. Umjesto toga, predlaže se sustav koji ostavlja prostora za unitarizam i jače izravno zadiranje u sveučilišnu autonomiju", upozorio je.

Jedan od glavnih elemenata novoga prijedloga Zakona je sustav promaknuća u znanstveno-nastavna zvanja, koji je također upitan, upozorio je nadalje rektor. "Naša je ocjena da će taj sustav favorizirati manje uspješne znanstvenike, dok će one uspješnije obeshrabriti za ostanak u zemlji", upozorio je.

Sve napomene Senat je izložio u pismu koje je još u lipnju upućeno predsjedniku Sabora Josipu Leki, predsjedniku saborskog Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu Valteru Boljunčiću i svim saborskim zastupnicima.

O financiranju znanstvene djelatnosti u trogodišnjem razdoblju 2013.-2015. govorila je prorektorica za istraživanje i tehnologiju Sveučilišta u Zagrebu Melita Kovačević. "Od pedeset milijuna kuna osiguranih nacionalnih sredstava, Sveučilište u Zagrebu za iduće razdoblje financiranja do travnja 2014. dobilo je 25,8 milijuna kuna sredstava, odnosno nešto više od 50 posto", kazala je Kovačević. "Sveučilište je sada prionulo na osmišljavanje kompetitivne raspodjele sredstava koja će odgovarati istraživačkim potrebama sustava a odluka o raspodjeli bit će na razini Sveučilišta u dogovoru sa sastavnicama", kazala je. Cijeli proces bi trebao biti završen do kraja rujna.

Što se tiče gradnje nove zgrade Muzičke akademije u Zagrebu, Bjeliš je kazao da će utvrđeni rokovi biti probijeni, ali vjerojatno neće prekoračiti u novu godinu. "Gradonačelnik Milan Bandić danas je zatražio da se kao krajnji rok odredi 15. studeni i dogovoreno je da se od sada svaki tjedan izvještava o stanju gradilišta", kazao je.

Rektor se dotaknuo i pitanja sanacijskog postupka Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Kazao je kako Sveučilištu praćenje sanacije nije dostupno, te mu je također arbitrarnom odlikom sanacijskog upravitelja zapriječen nastavak daljnje obnove i planirano uvođenje novih sadržaja u prostor Savske 25. No, zahvaljujući razumijevanju plesnog studija Tala osiguran je početak novog studijskog programa u ovoj studijskoj godini – Studija plesa i baleta, kojemu će tako biti osiguran privremeni prostor za rad, naglasio je.

Na sjednici su održani i izbori za nove pridruženike za profesore emerituse, a odabrano je njih sedmero – Stanko Tonković (Fakultet elektrotehnike i računarstva), Drago Katović (Tekstilno-tehnološki fakultet), Vlatko Čerić i Tanja Kesić (Ekonomski fakultet), Dorotea Maček (Filozofski fakultet), te Hildegard Auf Franić i Ivan Crnković (Arhitektonski fakultet).