Situacija u visokom školstvu u Hrvatskoj danas je prilično teška, a ako se želimo pozicionirati i opstati kao relevantni obrazovni čimbenik u okolnostima globalizacije i približavanja Europskoj uniji potrebna nam je sveobuhvatna strategija razvoja u kojoj bi u jednakoj mjeri sudjelovala sveučilišta i politička tijela, posebno Vlada, ocijenio je u razgovoru za Hinu rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš.

"Sveučilište u Zagrebu tradicionalno je jedno od vodećih u regiji središnje i jugoistočne Europe. Ovaj se čas možemo prepoznati kao jedno od sedam, osam sveučilišta na prostoru koje obuhvaća cijelo područje bivšeg Sovjetskog Saveza, bivšeg istočnog bloka i bivše Jugoslavije, koja se nalaze na rang listama među prvih 500 sveučilišta u svijetu te među prvih 200 u Europi", kazao je Bjeliš. "Naći se u tome krugu za ovo je sveučilište vrlo važno, budući da europske i svjetske rang-liste potvrđuju da na Sveučilištu u Zagrebu vrlo kvalitetno rade brojni istraživači", ocjenjuje.

No, u današnjim okolnostima smanjenih ulaganja u visoko školstvo sve se više produbljuje jaz u odnosu na razvijene zemlje, obzirom da već sada u prostoru razvijene Europe imamo dvadesetak puta više kvalitetnih sveučilišta nego u spomenutom, istaknuo je nadalje Bjeliš. "Bojim se da se taj jaz produbljuje i pitanje je kako će se situacija dalje razvijati", kazao je.

Iako su se političke opcije promijenile, nije se promijenila politika koja se provodi u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, napominje. Situacija u sadašnjim okvirima, u kojima se premalo ulagalo u sadržaj, odnosno u ljude i njihov vrhunski rad, a puno više u formu, odnosno u ulaganja u infrastrukturu, ozbiljno je zabrinjavajuća, smatra Bjeliš. "Kada govorimo o sustavu visokog obrazovanja, do sada je politički naglasak primarno bio usmjeren na izgradnju novih zgrada i objekata, pri čemu se premalo vodilo računa o ljudima, odnosno o tome da moramo imati kvalitetni znanstveni kadar koji će taj obrazovni sustav iznijeti na pravi način", kazao je.

"Mi se zalažemo za obrnut princip, odnosno na primarna ulaganja u kvalitetne ljude, a tek onda u prostore. Naš je stav da se premali i ne toliko reprezentativni prostori trebaju zamijeniti adekvatnijim novim prostorima za rad, koji će biti usklađeni s europskim i svjetskim standardima, tek nakon što se stvore preduvjeti da u njima imamo vrhunske istraživače", dodao je.

Ta će se situacija morati prije ili kasnije prelomiti na ovaj ili onaj način, smatra Bjeliš. "Ili ćemo krenuti u dobrom smjeru ili u smjeru iz kojega ćemo se poslije teško izvući. Sada smo, čini mi se, u limbu u kojemu problemi bivaju sve akutniji", kazao je.

Jedno od važnih pitanja je i pitanje politike koja se vodi na europskom prostoru s ciljem pozicioniranja Europe kao kontinenta konkurentnog na globalnoj sceni. "Cilj je približavanje američkom sustavu, no Europa ima drugačije povijesno nasljeđe zbog čega je vrlo teško europske sustave visokog obrazovanja uskladiti s američkim", ocjenjuje Bjeliš. Takve tendencije prijete isključenjem čitavih regija iz globalnog vrha što se tiče visokog obrazovanja. Za nas je ključno pitanje kako se mala zemlja poput Hrvatske i njezina sveučilišta, mogu pozicionirati u takvim okolnostima.

Jedan od problema koje ističe je i problem negativne percepcije akademske zajednice u javnosti. Mediji, ali i političke elite, akademsku zajednicu sve češće prikazuju kao problematičnu kategoriju u kojoj rade ljudi upitne kvalitete i vrijednosti te dvojbenog radnog elana. No, Bjeliš ističe da Hrvatska u tome nije specifikum i da se takve tendencije javljaju i u ostalim tranzicijskim državama. "Ni sam ne mogu do kraja dokučiti što se to dogodilo u ovom tranzicijskom dijelu Europe, zbog čega je došlo do izrazitog jačanja ovakvog negativnog stava prema akademskoj zajednici koji je posljednjih godina prisutan u javnosti", kazao je.

Ispraviti negativnu percepciju, jačati prepoznatljivost Sveučilišta na lokalnoj, regionalnoj pa i svjetskoj razini te staviti naglasak na povećano ulaganje u razvoj istraživanja jedna je od ključnih komponenata nove razvojne strategije Sveučilišta koja bi trebala biti gotova do jeseni i koja kroz devet cjelina definira prioritete u svim područjima interesa njegova djelovanja.

S ciljem jačanja prepoznatljivosti u regiji i svijetu, internacionalizacija Sveučilišta također će biti jedan od ključnih elemenata nove razvojne strategije. "Moramo povećati broj stranih studenata na Sveučilištu, to nam je svakako prioritet. Još osamdesetih godina Sveučilište u Zagrebu imalo je značajni postotak stranih studenata koji su visoko obrazovanje stjecali u našoj sredini. Nažalost, strane smo studente izgubili zbog rata i nepovoljnog stanja u poraću, što svakako moramo promijeniti u bliskoj budućnosti", kazao je Bjeliš, napomenuvši kako danas svako bolje sveučilište u svijetu ima barem desetak posto stranih studenata.

Kreativno znanje treća je bitna komponenta strategije na kojoj Sveučilište temelji svoje razvojne planove. "Jedno je biti zemlja znanja, a sasvim je drugo biti zemlja koja svoj prosperitet temelji na kreativnom znanju", kazao je Bjeliš. No, da bi se Hrvatska razvijala u smjeru stvaranja kreativnih novih znanja potrebna je politička volja kojom bi se pronašlo načina da se najbolje ljude zadrži u sustavu. To se neće ostvariti jednokratnim vatrogasnim mjerama kao što je osiguravanje dvadeset radnih mjesta za najizvrsnije znanstvene novake u Hrvatskoj, rekao je Bjeliš.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta predstavilo je, naime, 1. ožujka dvadesetero najuspješnijih hrvatskih mladih znanstvenih novaka odabranih prema najvišim kriterijima izvrsnosti.