Sveučilište u Zagrebu otvara europsku stranicu kao visokoškolska ustanova čije se dignitetno mjesto prepoznaje i u svijetu i u Europi, istaknuo je rektor Aleksa Bjeliš na svečanoj promociji novih doktora znanosti toga najvećega hrvatskog sveučilišta, održanoj danas u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK).

Promocije doktora znanosti uvijek su velika sveučilišna svečanost, ali, rekao je rektor Bjeliš, današnja je u posebnome ozračju pristupanja Republike Hrvatske (RH) u punopravno članstvo Europske unije (EU).

Na prvoj, od dvije za danas predviđene svečane promocije, rektor Bjeliš proglasio je 207 novih doktora znanosti, a na drugoj promociji, koja će početi u 14 sati na akademski stupanj doktora znanosti bit će promaknuto 227 kandidata, pa će tako od danas zagrebačko Sveučilište biti bogatije za 434 nova doktora znanosti.

Za Bjeliša, današnja promocija posebno je važna jer smo danas građani RH, a sutra ćemo biti i EU i RH. To je bio i razlog da se Bjeliš osvrne na dugi povijesni hod toga sveučilišta, rekavši kako su u sveučilište od samih početaka bile utkane europske visokoobrazovne mreže i mobilnosti.

Ali, istaknuo je, "naša nova vrata u Europu bila su vrata rata, zatim vrata tegobnoga poslijeratnog traženja putova novoga prosperiteta koja još traju", rekao je i dodao kako je "ipak, nakon svih tih europskih i naših trauma Hrvatska više nego ikada svoja na svome" .

Opstalo je i Sveučilište, koje je zajedno s Hrvatskom prošlo sve mijene i traume, rekao je Bjeliš istaknuvši kako se "treba prisjetiti dugoga slijeda studenata i profesora upravo danas i upravo na ovome trgu, koji zajedno s onim par stotina metar sjevernije, već tri stoljeća nijemo svjedoči o njihovim pregnućima, dosezima i razočaranjima, nadama i žrtvama".

"Oni su bili u Europi, uvijek su htjeli biti Europa, koji put su bili na njezinom zaboravljenom rubu", ali, ustvrdio je, Bjeliš, "izdržali su, nisu se dali, a bez njih ne bi bilo kontinuiteta u kojemu mi danas otvaramo novu europsku stranicu".

Pri tomu smo oslobođeni svake iluzije i svjesni da smo na međi dviju Europa, svake sa po nekoliko stotina milijuna stanovnika, jedne s dvjestotinjak sveučilišta prepoznatih po izvrsnosti, druge sa samo desetak takvih sveučilišta, uključujući i zagrebačko Sveučilište, rekao je rektor Bjeliš.

Nakon prisege kojom su se obvezali da će poštovati Sveučilište i raditi na akademskim načelima, rektor je kandidate proglasio doktorima znanosti i umjetnosti, a oni su prebacili kičanku (coflek) na akademskim kapama na desnu stranu kao simbol ulaska u novo i više akademsko zvanje. Potom su im uručene diplome, a promovirani su se upisali u Knjigu doktora.

Svečani koncert, koji je uveo mnogobrojne uzvanike u promociju, pripremili su studenti triju umjetničkih akademija. Simfonijski orkestar i zbor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu pod ravnanjem maestra Mladena Tarbuka, i uz sudjelovanje studenata Akademije dramske umjetnosti, izveli su glazbena djela hrvatske glazbene baštine – uvertiru operi "Ljubav i zloba" Vatroslava Lisinskog, simfonijsku pjesmu "Sunčana polja" Blagoja Berse, "Himnu slobodi" Jakova Gotovca te hrvatsku i europsku himnu. Tijekom koncerta na velikom platnu prikazane su fotografije radova najuspješnijih studenata Akademije likovnih umjetnosti.

Svečanost je završena intoniranjem akademske himne "Gaudeamus igitur".