Već u izbornoj noći počela je bitka za sastavljanje saborske većine. Osim vodstva HDZ-a kao relativnog pobjednika s osvojenim 61 mandatom (s partnerima), od slaganja raznih parlamentarnih križaljki ruke nije digao ni blok predvođen SDP-ovom koalicijm Rijeka pravde koja je na izborima uhvatila 42 mandata.

Unatoč znatnoj razlici početnih pozicija politički analitičari razvijaju razne scenarije, pogotovo nakon što je “upad” predsjednika Zorana Milanovića na teren uoči početka službene kampanje dao maha mašti i u smislu mogućih postizbornih manevara s Pantovčaka.

Vrlo skoro nova većina?
“Vrlo skoro doznat ćete s kim ćemo formirati novu većinu. S nekim smo se kolegama čuli već u samoj izbornoj noći, razgovore nastavljamo danas”, poručio je jutro poslije izbora šef HDZ-a Andrej Plenković koji se u međuvremenu uputio na izvanredni samit čelnika članica EU potaknut ponajprije situacijom na Bliskom istoku. U Bruxellesu su mu, kaže, svi kolege čestitali na izbornom rezultatu, a on im je upravo zbog poslijeizbornih pregovora najavio raniji povratak u Zagreb.

Hoće li se nova saborska većina doista formirati “vrlo skoro” i što to konkretno znači, može se iščitavati rastezljivo. Sigurno je tek da su na raznim međustranačkim relacijama trenutačno užarene linije.

U prvom planu je Domovinski pokret koji (s partnerima) u rukama ima 14 mandata, ali i oni s jednim ili nekoliko mandata poželjni su sugovornici i potencijalno dragocjeni partneri. Jasno je da je matematički najjednostavnije većinu složiti s mandatima HDZ-a i DP-a kao okosnicom te većine, ali pregovaračke jednadžbe uključuju mnogo varijabli… Koplja se zasigurno neće lomiti preko gospodarskih programa. 

Kako bilo, sada se roje nagađanja o tome hoće li HDZ igrati na “paket” ili pokušaj razbijanja DP-a, ali istodobno se rade i hipotetske računice s drugim akterima. Politički tumači pokušavaju dokučiti sprema li možda predsjednik Milanović izvući iz rukava novu zamku.

Raspreda se i koliki su izgledi da poslijeizborni triler završi možda novim izborima. Ali u ocjenama izglednosti takva ishoda mnogi ističu kako oni ipak nose i rizike za političke aktere koji su na netom završenim izborima osigurali x mjesta u saborskim klupama.

Kako će i kada završiti poslijeizborna utakmica zasad se može govoriti samo u terminima (velike ili male) vjerojatnosti. Poslovna zajednica u osnovi ne voli političku neizvjesnost. Ipak, raspetljavanje  buduće saborske većine i Vlade tek je počelo i biznis ide svojim tokom. Jučer su dvije domaće kompanije izvijestile o novim vrijednim poslovima.

Dalekovod je objavio da je od Statnetta, norveške kompanije za prijenos električne energije, dobio potvrdu da je nakon evaluacijskog procesa odabran kao najpovoljniji ponuđač za izgradnju novog dalekovoda, projekta vrijednog više od 14 milijuna eura. Ericsson Nikola Tesla potpisao je pak nove ugovore vrijedne 4 milijuna eura iz područja komunikacijskih mreža i digitalne transformacije. Uz jedan koji se odnosi na nastavak dugogodišnje suradnje s HT-om Mostar i rješenja u fiksnoj i mobilnoj mreži, tu je i nekoliko ugovora na domaćem tržištu.

Ugovori s MUP-om
“U sklopu višegodišnjeg programa katastarskih izmjera, s Državnom geodetskom upravom ugovoren je projekt katastarskih izmjera na otoku Korčuli. Potpisani su i novi ugovori s MUP-om, ugovori u području digitalne transformacije javnih usluga, zdravstva i financijske industrije, kao i za isporuku komunikacijske opreme za poslovne sustave”, objavili su iz Ericssona NT.

Oduži li se proces političkog prestrojavanja, u dogledno vrijeme to bi moglo utjecati i na slične poslove vezane uz javnu nabavu, jer se  usporava administracija i provedba natječaja. Poduzetnički sektor i s tog aspekta preferira brzi rasplet formiranja nove vlade. v