Na početku studenog 2022. tema umjetne inteligencije bila je daleka znanstvena fantastika. Romantizirana je još u pričama poput “Sanjaju li androidi električne ovce” Philipa K. Dicka o utjecaju AI-a na društvo ili pak užasnim scenarijima kojima nas izlaže serija Black Mirror.

Primjerice, u prvoj epizodi druge sezone “Vraćam se odmah” udovica komunicira s umjetnom inteligencijom koja je naučila ponašanje njenog tragičnog stradalog partnera. Za nekoga je to bizarnost, ali dakako je postala stvarnost jer već na veliko koristimo te alate u našoj svakodnevnici.

Često nismo svjesni te činjenice, ali tehnologija uistinu utječe na naše živote. Zbog nje smo dostupni 24/7 i poslu i romantičnim partnerima. Pod tim pritiskom razvila se i nova verzija Homo Sapiensa koja očekuje WiFi u avionu i ne zna koristiti olovku.

Kreativci na udaru
Iako Chat GPT na direktan upit tvrdi da je nastao u lipnju 2020., što je možda tehnički i točno, u naše živote je ušao 30. studenog 2022. godine. Već 4. prosinca imao je preko milijun korisnika. I opet je tehnološku revoluciju prepoznala mlađa generacija naspram starijih. Početkom nove godine postalo je jasno – puno poslova je u nešto više od mjesec dana postalo suvišno.

Posebno su se na udaru našla kreativna zanimanja poput crtača, PR stručnjaka, animatora, umjetničkih direktora, novinara, profesora (SIC!) i programera bilo koje vrste. Upravo rad kolega iz Open AI, Open Researcha i Sveučilišta Pennsylvania pod nazivom “Potencijalni utjecaj jezičnih modela na tržište rada” direktno govori o ekonomskim, društvenim i političkim implikacijama ove tehnologije.

Čak su ekonomisti Goldman Sachsa u svojoj recentnoj analizi predvidjeli kako će 18% svih poslova biti pod udarom autorskih sadržaja umjetne inteligencije s većim utjecajem na razvijena tržišta nego tržišta u razvoju, a s posebnim naglaskom na intelektualne poslove. S druge strane, previđa se da će razvoj umjetne inteligencije utjecati na porast BDP-a za sedam posto godišnje.

Ista studija kaže kako se očekuje da će većina poslova ustvari biti nadopunjena, a ne nadomještena jezičnim modelima te će potencijalno olakšati do 50% radnih zadataka i opterećenja.

U medijskoj i komunikacijskoj niši, pod kojom ovdje uključujem i političku i ekonomsku komunikaciju, spomenuli smo neke od poslova koji imaju vrlo veliku izloženost. Uglavnom, svaka vještina koja uključuje pisanje ili autorstvo generalno, sada je izložena potpuno. Teško je zamisliti da možemo krenuti raditi web stranicu, videoigru ili knjigu, a da pokraj sebe imamo tako kreativnog pomoćnika s kojim možemo razgovarati, voditi rasprave i nadograđivati našu odabranu kreaciju s nikakvim ili relativno malim predznanjem u silno kratkom vremenu.

Youtuber Matt Wolfe, koji prati AI trendove, napravio je eksperiment s videoigrom. Bez apsolutno ikakvog predznanja kodiranja izradio je igru u stilu Super Maria, tzv. platformsku igru i u svega par sati doveo je do jednostavne razine operativnosti.

Forma se mijenja, smisao je isti
Vodeći se tom analogijom, nekoć smo studentima davali projektni zadatak kojeg su izrađivali tijekom cijelog semestra, a danas isti posao mogu napraviti u jedan dan. I to mogu načiniti koristeći se vještinama koje uopće do tada nisu imali, kao što je u ovom primjeru programiranje. S takvim jezičnim alatima u učenju učinkovitost iduće generacije će uistinu biti impresivna.

Izazov će svakako biti naučiti razgovarati s jezičnim modelima. Drugim riječima, ako naučimo dobro raditi s umjetnom inteligencijom i dalje mislim da autorstvo na niti jednoj razini neće biti direktno ugroženo nego će samo promijeniti oblik.

Također, učenje razgovora s umjetnom inteligencijom treba intenzivnije uključiti u kurikulum. Vještina razgovora i prije je bila iznimno važna intelektualna usluga, a sada ćemo ponovno trebati naučiti kako razgovarati. Takav smo obrazac imali i s Google tražilicom koja je promijenila svijet, a to nas čeka i s jezičnim modelima.

Još jednu stvar trebamo imati na umu. Mnoge medijske tehnologije do sada su mijenjale svijet – novine, telegram, radio, televizija, telefon, internet. Na svom putu mijenjale su i oblik, pa danas više nemaju veze sa svojom prvobitnom formom. Uzmimo samo primjer telefona. Iako prvi telefon i današnji telefon nose isto ime, njihova uloga je posve drugačija.

Medijske tehnologije rijetko i gotovo nikada ne nestaju, osim ako njihovu ulogu ne preuzme neki drugi medij. Poslovi koji su okruživali medijsku scenu su se odavno mijenjali, nestajali i nastajali. Iako se forma mijenjala, smisao je ostao isti.

Da zaključimo, prema dostupnim informacijama i predviđanjima utjecaj jezičnih modela na poslove će uistinu biti veliki, ali ono što osobno očekujem jest da će se i akademija i tržište dobro i brzo pripremiti na promjene u medijskoj tehnologiji. Ovu revoluciju u komunikaciji koja će biti ogromna gotovo “nećemo osjetiti”, kao što se više ne sjećamo života prije mobitela ili Chat GPT-a. Stiže nam novi svijet kojem ćemo se prilagoditi jako brzo i više se prošlog nećemo sjećati.

Koja je moja preporuka? Ostvarite neku svoju kreativnu maštu što prije. Nacrtajte putem tehnologije ono što drugi ne vidi (referenca iz Detroit: Become Human), napišite knjigu, bajku, priču ili izmislite kolač zajedno sa svojom omiljenom AI platformom.