Aktualizacija priče o prodaji vile Dubravka motivirala je Fedora Devidéa Glavića- predstavnika nekadašnjih vlasnika vrijedne dubrovačke nekretnine- da nam izloži svoju stranu priče o tome kako HRT pokušava prodati tuđe vlasništvo.
Vilu obitelji Glavić još od svršetka drugog svjetskog rata koristi dubrovačko dopisništvo Hrvatskog radija. Kad je prije nekoliko godina provedena reorganizacija poslovanja HRT-a, dopisništvo je odselilo u zgradu u vlasništvu OTP banke u Gružu. Vila na Pilama ostala je izvan funkcije, pa tadašnji Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman donosi odluku o njenoj prodaji. Naime, ispostavilo se da je HRT dužan Poreznoj stotine milijuna kuna pa se učinilo da je prodaja nekretnina najlakši put do rješenja problema.
Politički proces
Plan je ipak imao grešku- naime, iako je HRT još od 1952. upisan kao vlasnik, ljudi koji vode javnu televiziju morali su znati da bivši vlasnici još od 1997. vodi upravni spor, osporavajući način na koji se HRT uspisala kao vlasnik i traži povrat svoje vile. Ured državne uprave u Dubrovniku donio je u veljači 2014.- nakon punih 17 godina- rješenje po kojem bi nasljednici bili obeštećeni sa 300.00 eura, a taj bi novac dobivali u ratama u narednih 20 godina. "Nas takvo što ne zanima jer vila Dubravka po procjeni vještaka vrijedi 2,8 milijuna eura, a još važnije od toga je da za nas ima i veliku emotivnu važnost, pa smo se žalili Visokom upravnom sudu i čekamo odluku", rekao nam je Fedor Devidé Glavić.
Njegov djed Tomo Glavić bio je vlasnik flote brodova i niza nekretnina u Dubrovniku i Zagrebu, a nakon 1945. ostao je bez imovine. "Optužili su ga za suradnju s okupatorom zato jer su za vrijeme rata talijanski vojnici spavali u njegovu hotelu Argentina, a u njegovu kinu vrtili su se propagandni filmovi- pa kao da ih je mogao u tome spriječiti! Bila je to izlika da mu nakon rata sude i oduzmu svu imovinu. Bitno je što imovina nije nacionalizirana, kao što ponekad navode mediji, nego konfiscirana, i to temeljem politički montiranog procesa. Ta nam činjenica po zakonu daje priliku da ostvarimo naturalni povrat, kao što smo već dobili neke nekretnine u Zagrebu", govori nam Devidé Glavić i pokazuje mišljenje DORH-a po kojem je "do osuđujuće presude došlo zlouporabom prava i političke moći".
No kako se HRT uopće usudio krenuti u prodaju nekretnine oko koje se još vodi sudski postupak? Odgovor daje zapisnik 28. sjednice NO HRT-a, održane 30. rujna 2014., gdje je jedna od točaka bila davanje suglasnosti NO na Odluku Glavnog ravnatelja HRT-a o prodaji Vile Dubrovnik i to po cijeni koja neće biti niža od 2,2 milijuna eura- doduše, u jednom drugom elaboratu koji je sudski vještak izradio svega godinu dana ranije, navodi se cijena od 2,4 milijuna eura.
NO spriječio Radmana
Dio članova NO HRT-a imao je tada rezerve prema takvoj prodaji. Tako je Mate Radeljić rekao da "nema razloga da se s obzirom na dobit koju je HRT ostvario prodaje navedena nekretnina, pogotovo jer će njezina vrijednost s vremenom biti sigurno puno veća. Isto tako, s obzirom na informaciju iz medija da nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi vezano uz tužbu za povrat nacionalizirane imovine obitelji Glavić, zamolio je da se o tome dostavi pisano očitovanje. Član NO-a Dražen Rajković predložio je da se prije donošenja odluke dostavi pravno mišljenje u vezi dilema oko imovinsko-pravnih odnosa, a primijetio je i da je spomenuta cijena preniska u odnosu na tržišnu.
Iako je Radman upozorio članove NO na "posljedice ovakve odluke", glasali su protiv njegovog prijedloga o prodaji. Ramdan je ponavljao da se radi o nespornoj imovini HRT-a, a upitan za spor koji vodi obitelj Glavić, odgovorio je da je "Vrhovni sud RH donio odluku da se obitelj Glavić obešteti za vrijednost te imovine, ali ne i da se ta imovina vrati u posjed te obitelji". Međutim, niti iz jednog drugog izvora nije nam potvrđeno da takva odluka postoji. Na HTV-u nam nisu mogli potvrditi da imaju takav dokument, a Fedor Devidé Glavić iznio nam je sumnju da se Vrhovni sud uopće bavio Vilom Dubrovnik, tvrdeći da cijeli slučaj nije došao dalje od upravnog suda. Izjavu Gorana Radmana nismo uspjeli dobiti, bivši glavni ravnatelj opravdao nam se da više nema ovlasti razgovarati o poslovanju HRT-a.
S HTV-a smo dobili odgovor u kojem se navodi da je javna televizija u vrijeme mandata bivšega vodstva ponudila pravo prvokupa vile Dubravka kao zaštićenog spomenika kulture u Dubrovniku gradu, županiji i RH. "Dogovor o prodaji vile Dubravka između HRT-a i navedenih pravnih osoba nije postignut te je u ovome trenutku vila Dubravka i dalje u vlasništvu HRT-a", rečeno nam je. Kako neslužbeno doznajemo, na HRT-u su se pojavile i neke nove ideje, primjerice da se od EU traži novac za obnovu derutne vile, kojoj bi se onda mogla nači neka druga namjena, a otvorena je i opcija povratka dopisništva u taj prostor. Naravno, ukoliko nasljednici Tome Glavića ne dobiju spor.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Što je popizdio taj HRT ?
Komunistički lopovi na Hrt-u , bili i ostali .
Pravosuđe nam je žešće sr… U biti je nevjerojatno da smo uspjeli proći i zatvoriti pravosudno poglavlje za vrijeme pregovora s Europskom unijom. Mislim da je EU kod mnogih poglavlja zažmirila na oba oka. Drukčije se ne može objasniti da smo s jedne strane ipak ušli ali da u zemlji gotovo ništa ne funkcionira po uzoru na zemlje koje su tamo ipak otmjenije i koje to i jesu. Ali ima i zemalja s istoka koje su mogle i htjele postati bolje i postale su to (vidi baltičke zemlje), ali to ovdje čisto ne uspijeva – to nama valjda ne treba, previše muljatora i dubioznih faca u ovakvim uvjetima profitira, pa stoga ne iznenađuje da preferiraju mutno a da im je transparentno veliki trn u oku.
Komunistički lopovi na Hrt-u , bili i ostali .
U normalnim zemljama ovakve sporove rješavaju sudovi i to ne traje 19 i koji kusur godina. Rekoh, u normalnim zemljama.
Uključite se u raspravu