Industrija zabavnih parkova jedna je od najbrže rastućih na svijetu, a posljednjih se godina i u Hrvatskoj najavljuju takvi projekti. Tako grad Koprivnica već neko vrijeme ima u planu izgraditi zabavni park, a u čijoj realizaciji su se obratili Šibenčaninu Branku Mamuli, koji se već više od 20 godina bavi tim poslom. Koprivnica je od EU dobila kredit  za izradu studije o zabavnom parku, a postoji mogućnost da se novcem europskih fondova financira i nastavak projekta. 

Profitabilno kroz par godina  
Ideju o parku osmislio je bivši gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić, a gradske su vlasti bile razočarane shvativši da nemaju preduvjeta za veliki park, koji bi stajao oko 60 milijuna eura. "Predložio sam im nešto sasvim drugo, da naprave ono što bi odgovaralo po veličini grada, broju turista i načinu življenja – obiteljski zabavni centar posvećen hrani. Prihvatili su moju ideju. Tu su ulaganja puno manja, između šest i sedam milijuna eura, a već u par godina može se doći na nulu.  Za park treba imati osnove, nešto što drugi nemaju, a ovdje bi to bila Podravka", kaže Mamula. Naš sugovornik, s kojim smo razgovarali u Zagrebu, još od 1988. živi u Francuskoj, u koju je otišao kao profesionalni nogometaš NK Šibenika.

Karijera ga je odvela u Poitiers, grad između Pariza i Bordeauxa u kojem i danas živi, a poznat je po zabavno – tehnološkom parku Futuroscope. Od otvorenja 1987., taj je park posjetilo 50 milijuna ljudi, te godišnje uprihodi gotovo 100 milijuna eura.  "U svijet zabavnih parkova ušao sam sasvim slučajno. Kad sam doselio u Poitiers, nisam niti znao da postoji Futuroscope, sve dok mi se jednog dana nije obratio poznanik iz kluba i pitao hoću li raditi za njega. Tada sam još bio pod ugovorom, no bližio se kraj karijere, nisam zaradio milijune i trebalo je nastaviti raditi. Počeo sam kao asistent u welcome service, da bih pet godina kasnije postao izvršni direktor, iako nemam posebne specifične kvalifikacije. U ovom je poslu važno imati više duha nego znanja, učio sam putem", kaže Mamula, koji sugovornika brzo osvoji svojom srdačnošću. 

Francuska prednjači  
Nakon što je Futuroscope dobio novog vlasnika, Mamula odlazi iz tog zabavnog parka te 2004. osniva vlastitu tvrtku BM & partners, u kojoj primjenjuje stečena znanja. Prostora za djelovanje bilo je dovoljno, jer je s više od 60 milijuna posjetitelja godišnje Francuska vodeća europska zemlja u toj industriji. U Francuskoj je nekoliko velikih zabavnih parkova s više od milijun posjetitelja svaki, 20-ak parkova bilježe od 300 do 600 tisuća posjetitelja, a tu su i stotine malih zabavnih parkova. U desetak godina Mamulina je tvrtka sudjelovala u 30-ak projekata, većinom u Francuskoj, ali i u Vijetnamu. Uobičajena je praksa našeg sugovornika rad na više projekata istovremeno, a ugovori se uglavnom potpisuju na nekoliko godina. No, zbog visokih troškova u konačnici se realizira svega 20 posto projekata. Ako je investicija veća od pet milijuna eura, od ideje do realizacije prođe barem pet godina, a kod onih još većih treba i do osam godina. U pravilu ga angažiraju dvije skupine poduzetnika, odnosno lokalnih vlasti.

"Prvi su oni koji nemaju ideju čime privući publiku u planirani park, pa pitaju što im mogu predložiti. Drugi su oni koji već imaju neku ideju, pokažu mi studiju i pitaju što mislim, koliko to košta, pa napravimo business plan. Onda se traže krediti i investitori, pa se izrađuje tehnički program, sa svim detaljima, i s time idem arhitektima. Za svaki pojedini projekt angažiram i inženjere, scenografe, ilustratore, financijske stručnjake… Na kraju slijedi kupnja ili produkcija potrebnih atrakcija", objašnjava. U Francuskoj je investitor vrlo često država ili lokalna vlast. Uvjet za otvaranje zabavnih parkova u cijelom su svijetu  državni poticaji, olakšice, sufinanciranje. Računa se da oko 70 posto prihoda ostaje lokalnoj zajednici. U tom je biznisu bitno  posjetiteljima priuštiti iznenađenje, ushićenje i adrenalin, kaže Mamula.

"Ljudi odlaze u parkove da bi napravili odmak od svakodnevice, stekli nova iskustva, podijelili ih sa svojom djecom i članovima obitelji. Posao sa zabavnim parkovima puno je ozbiljniji  nego što izgleda, riječ je o ogromnim investicijama koje nikada ne prestaju. Stalno treba smišljati nešto novo da privučete goste, svi se bore da gost dođe i po drugi put", napominje Mamula. Najvažnije je gosta motivirati da ostane duže od jednog dana, a to se radi na razne načine. Karta za drugi dan je jeftinija ili čak besplatna, a pogodnost je u tome što će taj gost platiti i noćenje u hotelu, večeru, doručak. Zato se vrlo često organiziraju atraktivni noćni spektakli. U američkom Orlandu posjetitelji u prosjeku imaju čak 5,5 noćenja. Ponekad oko zabavnih parkova nastaju cijeli gradovi. Tako je i u slučaju Futuroscopea, u kojem radi ili stanuje 15.000 ljudi, a grad ima i svoje fakultete.

Pokraj pariškog Disneylanda,  kojeg godišnje posjeti 16 milijuna ljudi,  također je izgrađen grad za 35.000 stanovnika. "U 80 posto slučajeva nekretnine stvaraju glavni profit parka. Po uzoru na Futuroscope, kontaktirali su me investitori koji žele pored Beograda, prema zračnoj luci Surčin, na 100 hektara napraviti novi grad za barem 20.000 stanovnika, s kućama na Savi i zabavnim parkom. Time žele osloboditi centar Beograda, a ja sam im predložio da tamo premjeste i sveučilište", kaže naš sugovornik. Suvremeni zabavni parkovi nastali su u SAD-u, u povijesti te industrije važan je događaj bio širenje Disneylanda iz Kalifornije na Floridu, gdje je Orlando postao svjetski centar takve vrste zabave, s čak 20- ak velikih parkova. Amerikanci rade zabavne parkove i u svojim ogromnim šoping centrima, pa se predviđa da će, pod uvjetom da bude dovoljno sadržaja, posjet takvom trgovačkom centru uskoro trajati  šest ili sedam sati. 

Amerikanci ostaju danima  
Industrija zabavnih parkova jedno je vrijeme u Europi bila u padu. Previše se parkova odjednom otvorilo, tržište je postalo zasićeno, potom je došla i ekonomska kriza. Posljednjih godina, otkako se otvorilo tržište zabave u Kini i zemljama Zaljeva, industrija parkova doživljava pravu eksploziju, usporedivu samo sa IT sektorom. Bogate arapske zemlje investiraju na desetke milijardi eura u tu industriju, a kineska grupa Vanda kupuje parkove po Aziji, ali i Europi. Kinezi su zainteresirani i za mala tržišta. Znači li to da bi mogli otvoriti zabavni park i u Hrvatskoj? "Teško, jer naši gradovi nisu veliki, a turisti dolaze uglavnom u par ljetnih mjeseci, pa potencijala za neki veći zabavni park nema", kaže Mamula.

Planovi za Šibenik

Gosti će sami praviti kruh ispod peke 
Za svoj rodni Šibenik Mamula predlaže da se u dvije ili tri kuće u starom dijelu grada turistima pokaže kako se nekoć ondje živjelo u. Na svakom bi katu bila predstavljena neka druga epoha, da gosti  vide kako se živjelo, radilo, što se kuhalo. "Nije cilj imati samo velike parkove s roller coasterima, i ovako se može zaraditi. Turisti su i došli kako bi potrošili novac, pa im to moramo omogućiti. Bitan je interaktivni pristup, ljudi žele sudjelovati u posjetu, žele sami peći kruh ispod peke i steći takva iskustva", kaže Branko Mamula.