E-dražba, kojom se od 1. siječnja 2015. preko Financijske agencije prodaju nekretnine u ovršnim postupcima, nakon stupanja na snagu novog Stečajnog zakona primjenjuje se i u stečajevima.

To vrijedi za nekretnine opterećene razlučnim pravima, a uglavnom u korist banaka. Ukupno je dosad preko Fine prodano 159 nekretnina u stečajevima, navode iz te institucije, a na naš upit potvrđuju da su Ministarstvu financija upućeni prijedlozi za poboljšanje sustava. Prema našim informacijama iz investicijskih i bankarskih krugova, sustavu e-dražbe su potrebna razna poboljšanja. Ima i onih koji se zauzimaju za povratak na sudsku javnu dražbu kad je riječ o prodaji imovine pod razlučnim pravima, a svi se slažu oko potrebe da se riješi jedan od glavnih problema –  vezan je uz licitaciju kao srž javnog nadmetanja, a ovdje pod upitnikom.

U usporedbi sa sudskom javnom dražbom, u kojoj se još prodaju nekretnine u ranije započetim stečajevima, zbog pravila da pobjeđuje onaj tko ponudi najvišu cijenu, u elektroničkom javnom nadmetanju koje se preko Fine odvija u četiri kruga, s famoznom 1 kunom kao početnom cijenu na kraju, prisutan je po mišljenju mnogih defekt jer – pobjeđuje najbolja zadnja ponuda. Financijska agencija na to nije ravnodušna, te je resoru koji vodi ministar Zdravko Marić, dakle u čijoj nadležnosti je Fina, dostavila i taj prijedlog poboljšanja. Na naš upit iz Fine potvrđuju da se posljednji prijedlozi radi unaprjeđenja sustava odnose na pojednostavljenje potpisivanja kojim se potpisuju ponude u nadmetanju i produljenje vremena trajanja nadmetanja.

Fina navodi i ostale čimbenike koji utječu na poboljšanje korisničkog doživljaja i funkcionalnosti servisa elektroničke javne dražbe. Također, u odnosu na dinamiku nadmetanja, potvrđuju da sustav e-dražbe "uistinu bilježi najveću aktivnost kako se bliži kraj određenom nadmetanju, odnosno u zadnjem satu nadmetanja". Dodajmo, pak, da iz kruga natjecatelja navode da je posrijedi kritičkih zadnjih 10 minuta.  Naime, ponuda se smatra prihvaćenom kada je sustav e-dražbe ponuditelja obavijestio da je njegova ponuda evidentirana kao valjana, a trajanje procesa predaje ponude u nadmetanju, navodi Fina, ovisi o nizu faktora, od brzine kojom korisničko računalo pristupa internetu, brzine interakcije ponuditelja – operatera računala u scenariju predaje ponude, uključujući i potpis ponude (koje možete unaprijed samostalno utvrditi testom potpisnog modula dostupnom na servisu e-Dražba), kao i performansama korisnikovog računala. Svi ti čimbenici nisu pod kontrolom Fine, pa nije moguće pružiti točan podatak u kojem trenutku bi ponuditelj trebao dati ponudu, a da ista bude evidentirana kao valjana u sustavu e-dražbe.

Pritom ponuda mora biti evidentirana u tom sustavu prije isteka vremena koje je naznačeno kao vrijeme završetka e-dražbe da bi se ista smatrala predanom u tijeku nadmetanja, i tu nastaju problemi. Kako se čini predviđa se rješenje kroz produljenje roka, no kao vrh sante leda strši podatak da nijedna institucija nema uvid u pitanje učinkovitosti s aspekta postignute cijene i brzine prodaje između sudske javne dražbe i one koju vodi Fina, iako je kroz dvije godine funkcioniranja stvorena solidna baza podataka. Ministarstvo pravosuđa koje je s Finom zaduženo za e-dražbu za sva naša pitanja upućuje na Finu; kao da ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ne želi s time imati ništa. S druge strane, Fina ne raspolaže ovim podacima jer je ona zadužena samo za e-dražbe. S Trgovačkog suda u Zagrebu, koji je kao najveći u zemlji i reprezentativan, nije moguće dobiti statistički podatak o tome koliko je donijeto pravomoćnih rješenja o dosudi za predmetne nekretnine jer ne raspolaže takvim tehničkim mogućnostima.

Predsjednik Suda Nino Radić kaže da ne vode službene evidencije o predmetima prodaje, niti su pokazatelji efikasnosti prodaje, u odnosu na dosadašnju, dostupni sudu, već Fina, u skladu sa svojom nadležnošću, evidentira i vrši prodaju nekretnina. "Saznanja o efikasnosti i novom režimu prodaje neposredno bi trebali imati najčešći razlučni vjerovnici, a to su banke u RH. Prvenstveno će one moći ocijeniti efikasnost novog oblika prodaje budući da je njima u interesu što brže unovčenje uz minimalni trošak dok je, s druge strane, sud dužan što hitnije izvršiti potrebne radnje kako bi se dovršilo postupanje i nekretnina vratila u gospodarski tijek redovitog upravljanja. Razlučni vjerovnik prima, u pravilu, djelomično namirenje, a državni proračun, poreze i davanja, dakle, svima je nužan što brži, efikasniji i jednostavniji način prodaje, u kojem je sve razvidno", kaže Radić. U bankarskim krugovima o tome govore samo neslužbeno, ali je razvidno nezadovoljstvo novim sustavom, kako zakonskom podlogom koja regulira e-dražbe, tako i aplikacijom na koju je sustav naslonjen.

Zbog činjenice da sudjelovati u dražbi mogu samo osobe koje imaju isti takav uređaj i pripadajući mu token koji se posebno plaća i čije izdavanje iziskuje dosta potpisa i vremena, broj zainteresiranih osoba je bitno smanjen, kaže jedan bankar koji, logično, nije želio da ga imenujemo. Kako navodi, da bi se omogućilo korištenje aplikacije provodi se prvo instalacija, pa dekripcija koja je zahtjevna, i bez naprednije informatičke pismenosti ju je vrlo teško izvesti i uz precizno postavljene upute. Najveći broj zainteresiranih za dražbe, kaže, ne želi na takav način sudjelovati jer im je to prekomplicirano, a stručna pomoć iziskuje dodatne troškove. Također, doznajemo da stoga neke banke planiraju same dražbovati nekretninu sukladno vlastitim izloženostima i procijenjenoj vrijednosti kolaterala, pa ponekad žele preuzimati nekretninu i po višoj vrijednosti nego li je početna.

"Ako nema drugih dražbovatelja, nemoguće je postaviti višu cijenu i preskakati dražbene korake. Ako planiramo natjecanje s kupcem do neke vrijednosti, a imamo još dražbovatelja, kupac ima mogućnost čekati do samog kraja dražbe koja se dovršava u 23:59 i povećati cijenu tek za koji dražbovni korak. Sustav nas dovodi u situaciju ruleta, neizvjesnosti i mogućeg gubitka. Vrlo često pada, nakon toga ga ponovno morate 'oživljavati'", kaže drugi bankarski izvor.

Dio ih smatra i da je navedeni sustav protivan Ustavu jer stavlja građane u neravnopravan položaj zbog različitih stupnjeva informatičke pismenosti i nemogućnosti ravnopravnog korištenja aplikacije, odnosno nemogućnosti da isto plate nekom da to čini u njihovo ime i za njihov račun. Usporedbu i objašnjenje zakonodavca da smo u vrhu Europe s tako uređenim sigurnim sistemom i uz bok najjačih zemalja, drži neprimjerenom jer, kaže, podržava one promjene koje su u stanju pratiti prilike stanovništva, njihove mogućnosti, opće znanje i nivo svjesnosti o potrebi uređenja nekih odnosa i postupaka na određeni način.

"Podršku Fine u tehničkim poteškoćama ocjenjujem dobrom, brzom, srdačnom i kritike zapravo ne idu njih! Prisustvovao sam velikom broju dražbi na sudovima po cijeloj Hrvatskoj i ne sjećam se ni jedne incidentne situacije. I tamo gdje je bilo nekih pokušaja manipulacije, sud bi ih uspješno rješavao.  Vrlo rado bismo da se dražbe vrate tamo gdje pripadaju –  na sudove", kaže taj bankar. Fina je dosad provela 644 e-dražbe u stečajevima, u tijeku ih je još 318, a riječ je o 1911 nekretnina, od kojih je 230 nekretnina pogodnih za stanovanje. Najviše nekretnina prodano je na prvoj dražbi, a najmanje na četvrtoj. Samo je jedna nekretnina prodana po cijeni u iznosu od 1 kn.