Hrvatska je u zadnjih 10-ak godina izgradila značajan sustav poticaja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije (OIE), jer se godišnje izdvajalo blizu tri milijarde kuna. Instalirani kapaciteti od oko 1500 MW, uz značajne kapacitete u velikim hidroelektranama, doveli su do toga da je prema većini statistika Hrvatska jedan od lidera OIE u Europskoj uniji.

Ne, dok se proteklih godina često propitivala svrsishodnost relativno izdašnih potpora za OIE, sad svjedočimo pomalo bizarnoj situaciji da sve više proizvođača obnovljive energije, uključujući i nacionalni HEP, raskida ugovore s regulatorom Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) te želi samostalno prodavati svoju struju na slobodnom tržištu.

Razlog je, naravno, energetska kriza uzrokovana ratom u Ukrajini koja je cijene energije na burzama podigla nekoliko puta. Iz sustava je izašlo ukupno 66 postrojenja, odnosno u snazi ​​postrojenja oko 342 MW. Sad se postavlja pitanje je li takvo ponašanje proizvođača legitimno i moralno?

Prema svemu sudeći jest jer u postojećim ugovorima konkretnog proizvođača i HROTE-a nije bilo klauzula za ovakvu situaciju, iz jednostavnog razloga – ovakav scenarij do prije koji mjesec bio je nezamisliv.

Sve je dobilo i političku dimenziju kad se ova tema počela otvarati iu Saboru gdje je zastupnica Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti) pozvala HROTE na odgovornost jer su, kaže, sklopili štetne ugovore za Hrvatsku i njezine građane.

“Godinama su ti proizvođači imali povlaštenu cijenu koju financiraju svi građani, no to im nije dovoljno nego idu i dalje. Ugovori nemaju penalizaciju, odnosno ne vežu investitore u fiksnom periodu. Istodobno, tim istim proizvođačima korigiraju otkupnu cijenu energije usklađivanjem s inflacijom, kako bi se njihova ulaganja zaštitila od gubitka vrijednosti”, komentirao je.

U udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), koje okuplja energetske tvrtke s ukupno 80% instaliranog kapaciteta OIE, kažu da je izlazak iz sustava poticaja dio poslovne odluke svakog proizvođača pojedinačno.

“Činjenica je da raskidanjem ugovora financijska sredstva ostaju u HROTE-u i više se ne isplaćuju proizvođačima koji su izašli na tržište. Time HROTE raspolaže s više novca za poticanje budućih novih projekata OIE koji se u Hrvatskoj tek trebaju graditi, a čiji će poticaji biti potrebni.

Činjenica da su se odlučili za izlazak na tržište podrazumijeva i njihovo preuzimanje rizika jer kad cijene električne energije padnu, oni se više neće moći vratiti u HROTE”, rekla nam je Maja Pokrovac, direktorica OIEH.

Iz samog HROTE-a, pak, pojašnjavaju da su dominantno iz sustava poticanja izašli ovlašteni proizvođači kojima se ugovor o otkupu ističe u roku od 1-3 godine, posebno oni s najnižim poticajnom cijenom.

Ne, osim ovih pojačano su izlazili i proizvođači koji koriste bioplin neovisno o preostalom trajanju ugovora o otkupu koji su imali sklopljeni s HROTE-om. Boris Abramović, direktor HROTE-a, kaže nam da je izvjesno dio kapaciteta bioplina izašao iz sustava zbog porasta cijena sirovine, a ostali su iz čisto komercijalnih razloga.

Financijske posljedice
“Od ukupnih kapaciteta koji su izašli iz sustava, oko 200 MW su vjetroelektrane, a 100 MW je HEP-ovo kogeneracijsko postrojenje koje je među prvima izašlo iz sustava poticanja. Posljedice odluke o izlasku iz sustava poticanja, odnosno riziku koji su preuzeli izlaskom iz sustava za ove proizvođače tek će se vidjeti, ovisno o kretanju cijena na tržištu električne energije i modelu primjene Uredbe EK o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije u Hrvatskoj”, kazao je Abramović.

Dodano je da je vezano za raskidanje postojećih ugovora u FIT sustavu (Feed-in Tariffs) osobito važno pojasniti da su predmetni ugovori bili sklapani prema važećim Tarifnim sustavima iz 2007., 2012. i 2013. i drugim podzakonskim aktima koje su donosile hrvatske vlade, au kojima ni na koji način nije bio uvjetovan jednostrani raskid ugovora.

Stav je HROTE-a, navodi, da bi jednostrano naknadno nametanje promjena u ugovorima, osobito na štetu druge strane tj. proizvođača u sustavu poticanja, izložilo HROTE, a indirektno i RH, mnogobrojnim sudskim tužbama s velikim financijskim rezultatima.

“Istovjetno mišljenje ima i Energetski institut Hrvoje Požar. S pravne strane, ovakvog je stava bio i odvjetnički ured koji je po tom pitanju također konzultiran”, navodi Abramović.

Računice koje više ne stoje
Iz HROTE-a naglašavaju da su tadašnji ugovori u FIT sustavu sklopljeni u vrijeme kad su sve relevantne analize pokazivale kako će poticajna cijena biti viša od tržišne za vrijeme cijelog trajanja ugovora, ai sama dugoročna Strategija energetskog razvoja RH pretpostavlja kretanje tržišne. . . cijene električne energije do 2030. na razini oko 60 €/MWh.

Prosječna cijena električne energije na burzi električne energije CROPEX tijekom 2021. iznosila je oko 114 €/MWh pri čemu je do prve polovice 2021. prosječna cijena iznosila oko 60 €/MWh. Prosječna tržišna cijena burze električne energije CROPEX tijekom rujna ove godine iznosila je oko 392 €/MWh, dok je za listopad iznosila oko 200 €/MWh.

Kao primjer povlaštenog proizvođača za bioplinska postrojenja, iz HROTE-a navode da je prosječna otkupna cijena u 2022. iznosila oko 186 €/MWh. Za vjetroelektrane je ona iznosila oko 111 €/MWh.

Iako je ovakva situacija s izlaskom proizvođača poticajnog sustava u Hrvatskoj pomalo iznenađujuća, u susjednoj Crnoj Gori se istovjetno događaj tumači iu kategorijama nacionalne sigurnosti, iz HROTE-a nam kažu da to nije nešto neuobičajeno u EU, čak i prije ove energetske krize.

“FIT modeli potpore za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u zemljama EU, osobito Njemačkoj, Španjolskoj, Austriji i drugim, koji su u startu nudili vrlo visoke poticajne cijene kako bi pokrenuli ciklus investicija u ovom sektoru, također nisu ograničavali izlaske iz sustava poticanja. Upravo suprotno.

Primjerice, u Njemačkoj i nekim drugim zemljama bilo je moguće izlaziti i ponovno ulaziti u sustav poticanja, ovisno o uvjetima na tržištu. U Hrvatskoj u slučaju izlaska proizvođača iz sustava poticanja, povratak ipak više nije moguć”, navodi prvi čovjek HROTE-a.