Zagreb je u adventskom razdoblju posjetilo čak 21 posto više gostiju nego u prosincu 2013., u kuhanom vinu, kobasama, fritulama i klizalištu na otvorenom osim domaćih gostiju uživali su Talijani, Slovenci, turisti iz BiH, Njemačke, Koreje…

Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba, navodi kako su dobre brojke rezultat zajedničkoga angažmana mnogih turističkih subjekata u Zagrebu i ciljane promocije TZ-a. U razgovoru za Poslovni dnevnik Bienenfeld otkriva koliko novca je uloženo u promociju adventa, zašto neće posebno inzistirati na uvođenju fašnika u grad te kako TZ može pridonijeti produljenju boravka svojih gostiju.     

Može li se reći da su neki stranci ove godine umjesto u Beč na advent otišli u Zagreb?
Takvih podataka nemamo, ali vjerujemo da su neki naši gosti prilikom odabira svoje adventske destinacije odabrali upravo Zagreb, a ne Beč ili neko drugo adventsko odredište. To potvrđuju i naši odlični rezultati.

Koliko je novca uloženo u organizaciju i promociju ovogodišnjeg adventa, kad ste radili tu promociju, na kojim tržištima?
Za samu organizaciju adventa Turistička zajednica uložila je tri milijuna kuna, a u promociju smo uložili 1,5 milijuna kuna. U promidžbu smo aktivno krenuli od kraja rujna, a kampanju smo provodili u online i offline kampanji kroz display oglase, advertorijale, Google Adwords, Youtube, društvene mreže, putem medija, oglašavanjem u javnom prijevozu… Promociju smo osim u Hrvatskoj imali u Italiji, Sloveniji, Austriji, BiH, Mađarskoj, Njemačkoj, Srbiji te na tržištima s izravnim letovima, Benelux, Velika Britanija, Francuska. Ciljevi kampanje bili su brendiranje Zagreba kao adventske destinacije te rast prometa, što je u potpunosti ostvareno, i to upravo tamo gdje smo provodili kampanju.

Koja je sljedeća akcija? Imate li ambicije za fašnik, ima li Zagreb potencijal za neki karneval?
Tradicija fašnika živi u ruralnom zagrebačkom prstenu, zagrebačkom Prigorju (Remete, Gračani, Šestine, Markuševec ili Prepuštovca), gdje se na samo desetak minuta vožnje od centra možete sjajno provesti. Uži centar Zagreba nije nikad bio karnevalsko poprište, niti je imao tradiciju maskiranja i održavanja fašnika na ulicama, već su se, kroz povijest, održavali balovi pod maskama u gornjogradskim palačama. Fašnik znači aktivno sudjelovanje građana, maskiranje i "ludiranje" na trgovima, ulicama. Cijeli grad mora istinski živjeti karneval, poput Samobora, Rijeke ili Venecije. Bilo je ranijih pokušaja TZGZ-a da se uvedu fašnička događanja u centru Zagreba, no dosad nije bilo većeg odaziva naših sugrađana i gostiju, barem ne u užem središtu grada.

Na čemu ste temeljili budžet za ovu godinu, što se posebno podupire, ima li novih projekata?
Program rada za 2015. temelji se na specifičnostima turističke industrije, strateškim dokumentima TZ-a i smjernicama Hrvatske turističke zajednice, kao i Zakonu o turističkim zajednicama, uvažavajući i određene projekte grada Zagreba. Program rada uvjetovan je i ekonomskim prilikama i predviđanjima koja se sustavno prate od 2009. te se traži oprezno planiranje i poslovanje. Za 2015. planirani nam je budžet na razini prošle godine, 68,4 milijuna kuna. Gotovo sav iznos ide u neki oblik promocije, bilo kroz nastupe na sajmovima i kongresnim burzama, suradnju s medijima, agentima, touroperatorima, udruženo oglašavanje ili davanje potpore projektima.

Možete li navesti konkretne projekte partnera na kojima Zagreb može graditi imidž i promociju?
Nekoliko je projekata na kojima intenzivno radimo već neko vrijeme. Tu je aplikacija Voice Guide Zagreb, glasovni vodič već dostupan za sve "pametne" uređaje, a sadrži 188 kratkih priča o Zagrebu. Radimo novu internetsku stranicu TZ-a i "social hub" – nove web stranice TZGZ-a koje će u cijelosti zamijeniti strukturu i usmjerenje prema korisnicima, što će biti dostupno od sredine veljače. Za veljaču pripremamo brošuru Weddings in Zagreb, koja promovira Zagreb kao destinaciju poželjnu mladencima, časopis Time Out Zagreb, turističke novine Zagreb4You. Zagreb već godinama gradi imidž i promociju destinacije kroz projekte poput Cest is d'best-a, Ljeta na Štrosu, Međunarodne smotre folklora, Zagrebačkog vremeplova, Floraarta, Snježne kraljice, INmusic festivala, Adventa, novih projekata poput Dvorišta, brojnih festivala, sportskih događanja, izložaba svjetski poznatih umjetnika i raznih koncerata.

Gosti u Zagrebu ostaju 1,8-2 noćenja, kako to produljiti?
Kraći boravak odlika je gradskog turizma, naročito city-break programa u kojima je Zagreb prisutan. Sad ćemo, međutim, nastojati produljiti boravak gostiju. Očekujemo da će u dogledno vrijeme, ali i s gradnjom adekvatne infrastrukutre, gosti u Zagrebu ostvariti oko tri noćenja, čime bismo bili zadovoljni. Ništa se u turizmu ne događa preko noći, pa tako ni ovi rezultati kojima svjedočimo posljednjih nekoliko godina. Slobodno možemo reći da smo već napravili veliki pomak jer je Zagreb od prolazne točke na putu prema moru postao odredište u koje gosti ciljano dolaze.

U gradu je nabujao privatni i hosteliski smještaj, kako ste tu činjenicu uklopili u politiku TZ-a?
Ponuda privatnoga i hostelskog smještaja uvijek se profilira te sami pružatelji smještajnih usluga traže svoju nišu, osluškujući potrebe poslovnih i odmorišnih posjetitelja. Među ostalim, izdali smo brošuru Smještaj, prvi u Hrvatskoj omogućili online prijave i odjave gostiju, a nedavno smo poduprli i inicijativu osnivanja sekcije privatnih iznajmljivača pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Zakoni tržišta reguliraju ponudu i potražnju i drago nam je vidjeti da je turistička industrija prepoznala nove trendove i svojom raznovrsnom ponudom obogatila zagrebačku turističku scenu. 

Treba nam kongresni centar

Što je s kongresnim gostima, koji bi trebali biti glavna poluga za prihod hotelima? 

Za značajniji iskorak Zagreba kao kongresne destinacije potreban je multifunkcionalni kongresni centar, kao i jačanje aktivnosti u gospodarskoj, znanstvenoj i akademskoj zajednici. Imamo dobru prometnu dostupnost, a gradnjom novog putničkog terminala Zračne luke otvorit će se dodatne mogućnosti za razvoj. U Zagrebu je u devet mjeseci prošle godine održano 2710 poslovnih skupova, što je 76 skupova više nego u istom razdoblju 2013. Promotivne aktivnosti provode se na vodećim kongresnim burzama i radionicama, samostalno i u suradnji s HTZ-om i kongresnom industrijom, organiziraju se studijska i inspekcijska putovanja za potenicijalne organizatore skupova i incentive putovanja.