Konferencija "InvestCro: Investicijske (ne)prilike u Hrvatskoj", čija su središnja tema propuštene prilike, odnosno planirane investicije koje se nisu realizirale, te o prepreke, ali i moguća poboljšana za dolazak i tretman stranih ulagača, održava se danas u Hotelu Westin u Zagrebu. 

Ta je konferencija druga u nizu od četiri konferencije u sklopu cjelogodišnjeg multimedijskog projekta Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i 24sata pod nazivom "InvestCro: Kako do ulagača". 

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako rezultati stranih ulaganja ne odgovaraju željenoj slici. Rekla je da iz naučenih grešaka treba izvući pouke i izbjeći njihovo ponavljanje. 

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović poručila je da nedostaje 'greenfield' ulaganja te predložila Vladi pet konkretnih smjernica. 
"Rezultati direktnih stranih investicija ne odgovaraju poželjnoj slici. U 26 godina u Hrvatsku je ušlo 33,5 milijardi eura, no problem je da su ulaganja uglavnom bila 'brownfield' i usmjerena u 'nontradeable' sektore. Nedostaju nam 'greenfield' ulaganja, ulaganje u proizvodnju roba i usluga koja će stvarati kvalitetna radna mjesta i biti više izvozno orijentirana", rekla je predsjednica na konferenciji InvestCro u Zagrebu.   
Smatra da se pravac razvoja može usmjeriti u poželjnom pravcu ako se iz učinjenih grešaka izvuku pouke. "Prvenstveno tu mislim na investicijska lutanja, potkapacitiranost ljudstva koji se bavi privlačenjem ulagača, nedostatak planskog pristupa i koordinacije", rekla je. 

S Pantovčaka stoga Vladi stiže pet ključnih smjernica za brži i lakši rast ulaganja. Nužno je, kaže, objediniti nadležnosti svih odgovornih u privlačenju FDI-ja na jednoj nacionalnoj razini, izraditi strategiju privlačenja investicija usklađenu s ostalim gospodarskim strategijama, staviti naglasak na nove modele i soft poticaje za ulaganja za više dodatne vrijednosti te konstantnoj izradi privlačne investicijske klime. 
U pet preporuka nalazi se i nastavak rada na boljoj slici Hrvatske i promociji zemlje kao odredišta za ulaganja. U tom smislu Grabar Kitarović najavljuje da će radna skupina koju je okupila za brendiranje Hrvatske kroz mjesec dana izaći sa smjernicama.

Konferenciju je otvorio glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević koji je naglasio kako se ovim projektom otvaraju teme koje su izrazito bitne za Hrvatsku.

– Odlučili smo napraviti nešto za naše društvo, ali za one koji ostaju nakon nas. Bez zdravih investicija, ostat ćemo bez ulagača, a mi smo upravo zbog toga odlučili progovoriti kroz razne konferencije, kao što je ova danas.

– Nadam se da će ovaj skup pridonijeti napretku Hrvatske, poručio je Nišević.

U zadnje dvije godine, dvije trećine greenfield investicija u EU je bilo u svega šest europskih zemalja. Vjerujem da će Hrvatska u 2019. podići svoj rejting i doći uz bok tih šest zemalja, uz pomoć novih zakona i kvalitetnijeg okvira za poticanje ulaganja, rekao je Darko Horvat ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta na konferenciji InvestCro – Investicijske (ne) prilike u Hrvatskoj, održanoj u ponedjeljak u Zagrebu.

„Udio investicija u BDP-u u raste, tu smo u prosjeku zemalja EU. Treći kvartal u 2018. je, prema sadašnjim informacijama, optimističan, jer je bio na  razini rast od 4,9 posto. Hrvatskoj treba gospodarski rast od pet posto. Korak po korak jačamo konkurentnost, tu nema instant rješenja, a promjene moraju biti korjenite. Treba pomoći poduzetnicima da im ostane što više vlastitih sredstava za novi investicijski ciklus. Mi digitaliziramo poslovanje i državu, smanjujemo opterećenja poduzetnicima. Stoga očekujem rast proizvodnje, a  naročito u privatnom sektoru. Samo kroz Zakon o poticanju investicija privukli smo 16 milijardi kuna, uz što planiramo 12750 novih radnih mjesta. Znamo točno kakav nam obrazovni profil za to treba, moramo stvoriti mlade ljude koji će se tamo zaposliti. Treba nam sinergijski efekt sa gradovima i županijama, da svi pušemo u isti rog“, povao je ministar.

 „Želimo investicije s novim tehnologijama i dodanom vrijednosti. Unatoč globalnom bumu digitalne ekonomije, manje od 20 posto takvih investicija slilo se u ICT sektor, od kojih se radi fama. Mi ne gledamo samo volumen već i karakter i vrstu investicija, ali i kvalitetu radnih mjesta, onakvih zbog kojih naši mladi ljudi odlaze tražiti vani. Treba nam malo hrabrosti i entuzijazma, pretvaranje neprilika u priliku. Ministarstvo gospodarstva raspisalo je pet novih natječaja, što je inovacijska prilika za domaće poduzetnike. Siguran sam da ćemo 303 milijuna eura plasirati u investicijski potencijal Hrvatske i da će ove godine završiti u razvijanju i razvoju“, zaključio je Horvat, dodavši kako ovaj tjedan predstavnici nekoliko švicarskih tvrtki obilaze sjeverozapadnu Hrvatsku i traže poslovne zone u koje spremni prebaciti dio svog poslovanja.

Mladen Fogec predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, napomenuo je da bi se pesimizam koji vlada Hrvatskom mogao odraziti na strane ulagače. „Rejting agencije nas stalno pozicioniraju pri kraju  druge trećini doing business ljestvica, no one sve rade na temelju percepcije, tako što razgovaraju s našim političkim strankama, nevladinim udrugama, a mi smo jako skloni negativnostima – moramo se okrenuti optimizmu. I po percepciji korupcije ne stojimo najbolje, ali kad osobu pitate je li dala mito odgovara da nije. Molim  vas da širite optimizam jer Hrvatska ima jako puno potencijala. U principu je kod nas veliki problem mentaliteta, kapacitet za promjene nije dovoljno velik, još se nismo spremni početi mijenjati, a živimo u eri digitalizacije i informatizacije“, rekao je Fogec.“, rekao je.

„Predugo smo se bavili prošlošću, na Agrokoru smo potrošili jednog ministra gospodarstva, a njegov nasljednik se sada uglavnom bavi Uljanikom, što je također prošlost. Trebamo se baviti budućnošću. Dobro je što smo uveli smo zakon o strateškom planiranju. Nije pitanje žele li strani investitori doći u Hrvatsku, nego želimo li mi strane investitore“, kaže Fogec.

Napomenuo je da udruga koju vodi ove godine nije izdala tzv 'bijelu knjigu'  jer su problem na koje upozoravaju uvijek isti. „Ništa se nije mijenjalo ili se mijenjalo presporim tempom u odnosu na okuženje susjednih zemalja, pa naše zadnje izdanje vrijedi još uvijek“, zaključio je.