Trideset godina jedinstvenog europskog tržišta priča je o velikom, opipljivom, mjerljivom uspjehu Europske unije. Ono čini samu srž ambicioznog europskog projekta kojega od 2013. živi i Hrvatska.
Uspostavi jedinstvenog europskog tržišta prethodili su brojni koraci kroz sva tri posljednja desetljeća. Ugovorom iz Rima 1958., kojim je osnovana Europska ekonomska zajednica, utvrđen je vremenski okvir za uklanjanje carinskih prepreka i uvođenje zajedničke carinske tarife – a taj je cilj ostvaren 1968.
Od 1985. do 1992. donesena su čak 282 zakona kako bi se uklonile tehničke, pravne i birokratske prepreke koje su ometale slobodnu trgovinu i kretanje. Sagrađeno na ključnim odlukama Suda Europske unije i brojnim inicijativama Europske komisije, jedinstveno europsko tržište vremenom je s minimalne razine harmonizacije preraslo u iznimno ambiciozan zajednički europski projekt kroz koji se detaljno usklađuju pravila i propisi za upravljanje zajedničkim gospodarskim prostorom.
Stvara 18% svjetskog BDP-a
Jedinstveno tržište EU čini 27 država članica EU-a, a u okviru Sporazuma o gospodarskom prostoru i Island, Lihtenštajn i Norveška, dok Švicarska putem bilateralnih sporazuma jedinstvenom tržištu ima djelomičan pristup. Jedinstveno europsko tržište čini 447 milijuna ljudi, ono obuhvaća 23 milijuna poduzeća, a vrijedno je 14.522 milijardi eura BDP-a. Na globalnoj razini jedinstveno europsko tržište iznosi otprilike 18% svjetskog BDP-a, dok na Sjedinjene Američke Države otpada 24%, a na Kinu 18% (podaci iz 2021.). Četiri slobode temeljna su načela jedinstvenog tržišta: slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi.
Brojne su koristi od jedinstvenog tržišta. Građani mogu živjeti, raditi, poslovati, studirati i umiroviti se gdje god žele u EU-u. Više od 10 milijuna studenata u okviru programa Erasmus+ tijekom ovih 30 godina imalo je prilike studirati, usavršavati se ili raditi u drugim državama Unije.
Jedinstveno tržište pomaže malim i srednjim poduzećima da rastu. Građani na jedinstvenom tržištu ostvaruju koristi od usluga i proizvoda po konkurentnim cijenama i mogu kupovati bez geografskih ograničenja. Potrošači mogu imati povjerenja u to da su svi proizvodi na jedinstvenom tržištu sigurni i da ispunjavaju uvjete u vezi sa zaštitom rada i zaštitom okoliša. Ističem i kako države koje nisu članice EU-a moraju ispuniti te iste standarde kad u Europskoj uniji prodaju svoje proizvode, što ujedno znači da jedinstveno tržište diljem svijeta promiče zaštitu okoliša i druge europske vrijednosti.
Izvoz robe unutar EU-a od 1993. kad je uspostavljeno jedinstveno tržište do danas narastao je za više od 510%: sa 671 na 3428 milijarde eura. Izvoz usluga unutar EU-a od 2010. do danas porastao je za 33%, odnosno sa 728 na 965 milijardi eura. Izravna strana ulaganja unutar EU-a porasla su pak sa 6053 milijardi eura u 2013. na 8163 milijardu eura, za čak 35%.
Postotak zapošljavanja osoba s državljanstvom druge države EU-a unutar Unije porastao je s 1,8% u 2006. na 2,4%. Ali možda ona najvažnija prednost, osobito u doba nestabilnosti i nesigurnosti: zahvaljujući jedinstvenom tržištu države članice Europske unije u stanju su pronaći zajednička rješenja za izazove kao što su energetska kriza, klimatske promjene i digitalizacija. Ali i kako se dočekati na noge tijekom bilo koje krize, što smo osjetili i tijekom pandemije.
Pravu vrijednost jedinstvenog europskog tržišta možda najbolje možemo pojmiti ako pokušamo zamisliti kako bi EU izgledala da jedinstvenog tržišta nema. Za svakog građana Unije to bi značilo gubitak od najmanje 500 eura godišnje. Imali bismo 3,6 milijuna radnih mjesta manje, a prekogranično priznavanje kvalifikacija ne bi bilo moguće. Za rad u drugim državama članicama Europske unije bile bi nam potrebne vize, a u dugim državama članicama ne bismo mogli uživati ni mirovine, socijalna i zdravstvena prava. Kad ne bi bilo jedinstvenog europskog tržišta, za tvrtke bi to značilo 10% gubitaka u trgovini unutar Europske unije.
Postojale bi tehničke prepreke kod tri od četiri trgovinska sporazuma unutar Europske unije, a prosječno kašnjenje pri prekograničnoj dostavi paketa bilo bi dva ili više dana.
Kontinuirani proces
Kad govorimo o naknadama i carinama, da nema jedinstvenog europskog tržišta, više je od 100.000 nacionalnih standarda zbog kojih bi se povećale birokratske zapreke u Europskoj uniji. Prekogranična ulaganja pala bi za čak 500%.
No puno je još posla pred nama. Europska unija još uvijek ne iskorištava puni potencijal jedinstvenog tržišta. Dodatnim jačanjem, odnosno kad bismo u potpunosti ‘upogonili’ jedinstveno europsko tržište, postigli bismo porast ukupnog BDP-a Europske unije između 5% do 9%, a do 2030. otvorilo bi se najmanje 7,5 milijuna novih radnih mjesta.
Osim toga, živimo u gospodarski najizazovnijem vremenu, kad je jedino tržišna mijena stalna: od umjetne inteligencije, do šire digitalne i zelene tranzicije, kružnog gospodarstva i stvaranja industrije s nultom stopom emisija. Nove tehnologije i strukturne promjene zahtijevaju novu dinamiku regulacije od strane EU-a, nikad bržu i upućeniju u brojna dinamična područja u kojima se promjene ne događaju više na desetljetnoj ili godišnjoj bazi – već svakodnevno.
Jačanje jedinstvenog tržišta zbog svega toga je zapravo proces koji kontinuirano traje. Mogu zaključiti još samo da će idućih 30 godina našeg zajedničkog europskog tržišta zasigurno izgledati još dinamičnije i izazovnije nego prethodnih 30.
No završit ću ovom mišlju, koja nam svima treba biti nit vodilja kad razgovaramo o jedinstvenom tržištu: ishodi procesa dodatne dubinske tržišne integracije koji su pred nama imaju potencijal Europu učvrstiti na globalnoj karti kao najbolje mjesto na svijetu za život i rad.
