Dolazi zima – čuvena fraza iz “Igre prijestolja” bila je i glavna misao prezentacije Ante Žigmana, čelnika Hanfe pod nazivom “Tržište kapitala ususret (energetski) neizvjesne zime” na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Dubrovniku.

A da nadolazeći hladni mjeseci nimalo neće biti ekonomski i financijski bezazleni govori i nedavna procjena MMF-a da će 2023. biti “prijelomna godina”. Zbog visoke ovisnosti o ruskom plinu i riziku da Rusija prekine opskrbu, trenutačno smo suočeni s najvećim energetskim izazovom u posljednjih nekoliko desetljeća.

MMF je još ljetos napravio simulaciju u kojoj se prognozira utjecaj potpune obustave ruskog plina na gospodarstva EU zemalja. Prema simulaciji, potpuna nedostupnost plina smanjila bi u vrijednost hrvatskog BDP-a za više od 2 posto.

Očekivanja domaćih tvrtki
Što o tome misle domaće kompanije i financijske institucije govori anketa koju je Hanfa provela među 18 izdavatelja iz sastava indeksa CROBEX Zagrebačke burze koji su kraju rujna činili 48,7 posto tržišne kapitalizacije našeg dioničkog tržišta.

Gotovo svi izdavatelji očekuju povećanje troškova u ovoj i sljedećoj godini. Dvije trećine kompanija očekuju rast troškova veći od 10 posto, a jedna trećina i veći od 25 posto. Najveće povećanje troškova očekuju turističke i transportne kompanije.

Očekivano, u strukturi troškova najveće povećanje svi očekuju kod izdataka za energiju koji čine između 10 i 20 posto ukupnih operativnih troškova. Od energenata je najzastupljenije električna energija (42%) te prirodni plin (oko 17%).

Kompanije ističu i umjeren ili značajan rast materijalnih troškova i troškova osoblja, odnosno rast plaća. Ipak, ovaj povećani troškovi pritisak nije značajnije utjecao na investicijske politike izdavatelja koji uglavnom nastavljaju s planiranim investicijama, naglasio je Žigman.

Unatoč svemu, kriza izazvana ratom u Ukrajini mnogo je upravljivija od one iz 2020. izazvane pandemijom, što se i vidi iz podataka o utjecaju na domaće tržište kapitala. Primjerice, izbijanjem pandemije u ožujku 2020. iz domaćih investicijskih fondova povučeno je čak 6 milijardi kuna dok je ruska invazija fondovima prouzročila dvostruko slabiji udar.

Obrnuta strategija
“Kad dođu krize i stvari krenu nizbrdo, ulagači u investicijske fondove, uglavnom mali, napuštaju ta ulaganja”, pojasnio je Žigman dodavši kako je to stvar i financijske pismenosti jer bi u toj situaciji trebalo postupiti suprotno. Nesklona riziku, kućanstva stoga pretežito novac spremaju u banke, pa je novac na računima uz depozite dosegnuo gotovo 300 milijardi kuna.

Da nema mirovinskih fondova čija je imovina dosegla 132 milijarde kuna, ostali – investicijski fondovi i osiguravajuća društva – imali bi gotovo beznačajni udjel u financijskoj imovini, istaknuo je.

Kretanja u sektorima stanovništva, ali i države stoga će ponajviše utjecati na sektor financijskih usluga. To prije svega važi za ulaganja u državne obveznice – mirovinskim fondovima 63,9% imovine uloženo je u te vrijednosnice, investicijskim fondovima više od 54, a osiguravajućim društvima čak 69%. Žigman kaže da ovakva koncentracija postaje rizik.

“Za mirovinske fondove sve je bitnija geografska diverzifikacija. Iako je važno da budu prisutni na domaćem tržištu, trebali bi snažnije izaći na strana”, kazao je.

U tom kontekstu možda će situaciju unaprijediti nova regulativa ulaganja mirovinskih fondova, koja je u javnoj raspravi. Kako je naglasio izaslanik predsjednika Vlade Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi, nakon što je omogućeno ulaganje u domaće infrastrukturne projekte, daljnja liberalizacija ulaganja mirovinaca je moguća. “Ova Vlada će i dalje provoditi politiku unapređenja mirovinske štednje”, zaključio je Piletić.