Bez reforme mirovinskog sustava stanje nije održivo, poručio je ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić s konferencije o budućnosti mirovinskog sustava u sklopu koje je predstavio prijedlog cjelovite mirovinske reforme. Tim se iskorakom, kaže, planira osigurati dugoročna održivosti mirovinskog sustava i primjerenosti mirovina, a napominje i da se po prvi put u 16 godina, od uvođenja drugog i trećeg mirovinskog stupa, s ovom temom izlazi u javnost. Ukratko, reforma cilja na proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu, rješavanje pitanja nižih mirovina iz oba obvezna stupa i pitanje dodatka na mirovinu od 27 posto te ubrzavanje izjednačavanja uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce te prilagodba tzv. beneficiranog staža tehnologijama i uvjetima rada 21. stoljeća.

Osim dužeg ostanka u svijetu rada, odnosno unapređenja sustava generacijske solidarnosti, predlaže se jačanje drugog stupa povećanjem stope doprinosa, od 2020. godine na 5,5 posto i od 2022. na 6 posto uz širenje mogućnosti ulaganja obaveznih mirovinskih fondova. Što se tiče proširenja rada uz mirovinu, prema ovoj reformi su uključeni i korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, uz rad do četiri sata i mirovinu u punom iznosu kao i za korisnike prijevremene starosne mirovine, također rad do 4 sata, uz mirovinu u punom iznosu.

Također, i na korisnike starosne mirovine prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, koji uz rad do četiri sata imaju pravo na punu mirovinu, a uz rad s punim radnim vremenom na mirovinu umanjenju za 50 posto.