Negativna prognoza agencije za ocjenu kreditnog rejtinga Moody's naznaka je što se događa u Hrvatskoj, a bez gospodarskog rasta i strukturnih reformi ne možemo očekivati pozitivnije vijesti o kreditnom rejtingu, suglasni su danas bili ministar financija Slavko Linić i potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić.
„Dok ne budemo ostvarili gospodarski rast i povećanje izvoza koji će značiti da se u gospodarstvu stabiliziraju pozitivni trendovi teško je očekivati da ćemo imati kreditni rejting koji će nam omogućavati povoljnije uvjete na financijskom tržištu“, izjavio je Linić nakon sjednice Glavnog odbora SDP-a.
Linić je to rekao komentirajući ocjenu agencije Moody's, koja je izglede za rejting Hrvatske iz stabilnih promijenila u negativne, potvrdivši ujedno dosadašnji rejting države Ba1.
Linić ne očekuje da će ta promjena u ovom trenutku imati bitnijeg utjecaja jer je, kako je objasnio, dosada dosta američkog i europskog novca išlo prema Rusiji, a sada će zbog novih okolnosti između njih ponuda novca na tržištima biti veća a samim tim će i njegova cijena ići dolje.
„Ovo je čisto naznaka što se događa u Hrvatskoj“, kazao je ministar financija koji je na pitanje da li je to prvi korak prema smanjenju hrvatskoj kreditnog rejtinga kazao da to ovisi o trendovima u hrvatskom gospodarstvu te o konkurentnosti hrvatskih roba i usluga unutar, ne samo hrvatskog, nego europskog tržišta.
Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić drži kako je Moody's-ova promjena izgleda hrvatskog kreditnog rejtinga iz stabilnog u negativni njihova procjena hrvatskih izgleda u narednom razdoblju zbog dva tereta koji pritišću državu -fiskalne konsolidacije koja se provodi te ulaska u proceduru prekomjernog deficita. „Vlada čini sve da unatoč zahtjevima koji su dosta radikalni za prvu godinu konsolidacije, uspostavi sustav koji će biti ravnomjerniji u smislu raspodjele tereta na tri godine“, kazao je Grčić.
Naglasio je i kako će se u predstojećim tjednima, kroz razgovore, pokušati uvjeriti Europsku komisiju kako je to bolji put za Hrvatsku. „Bez strukturnih reformi koje su sada u ovom novom paketu, teško će se stvoriti zdravi uvjeti za gospodarski oporavak i rast“, kazao je Grčić zaključujući kako to moramo napraviti radi sebe a ne radi agencija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Marx, napisao si kvalitetan upis. Hvala na njemu.
Inače, investicije u javnu infrastrukturu može povećati zaposlenost i aktivnost gospodarstva. Samo te mjere moraju biti ograničene i pravedno raspodijeljene (tržišno dodijeljene).
Kakva mudrost izbija iz glava ovog “dvojca” – “Bez rasta i strukturnih reformi nema pozitivnih vijesti o rejtingu’
Moja baba bez razreda osnovne škole je došla do istog zaključka!
Strukturnih reformi nema i neće ih biti. O njima se već godinama samo priča.
Infantilna razmišljanja
“Bez gospodarskog rasta i strukturnih reformi ne možemo očekivati pozitivnije vijesti o kreditnom rejtingu”.
Nadam se samo da je novinar pobrkao redoslijed, a ne Linić i Grčić.
A s tim (budućim) reformama je zbilja grdo. Jer prvi dokaz da nekakve reforme postoje, da se provode i da daju rezultate bit će primarni budžetski sufict koji će Hrvatska morati ostvariti na još bolniji i dugotrajniji način nego Grčka. Naravno pod pritiskom “trojke”, a do tada će se o reformama i dalje samo pričati. Nakon što taj cilj bude ostvaren slijedi uravnoteženje budžeta. Sada naravno već idemo u jako daleku budućnost jer će primarni budžetski suficit biti otvaren tek nakon 2020. godine a uravnotežen budžet tek koju godnu poslije.
Svo to vrijeme kontrolu provođenja tih budućih reformi će obavljati “trojka” a dva člana od tri bit će vjerojatno Nijemci (isto kao kod Grčke). Zašto? Zato jer je Nijemcima “puna kapa” šlepanja država koje su bez perspektive i koje se kisele u sitaciji “frustracija bez orijentacije”. Jednom od takvih država smatra se i Hrvatska (“Das naechste Sorgenkind heisst Kroatien“; vidi Wirtschaftswoche (njemački ekvivalent The Economista – http://www.wiwo.de).
Inače kada bi naša sredstva javnog iritiranja (pardon, informiranja) nešto vrijedila onda bi upozorila na zabrinjavajuću zabrinutost i negodovanja u Njemačkoj glede budućeg “šlepanja” Hrvatske koje se već polako pretvara u otvorenu averziju.
Iz patriotskih razloga uz gornji tekst “nacionalno osviještenim Hrvatima” uz gornji preporučam i slijedeće tekstove:
“Kroatien schlaeppt sich dem EU Beitritt entgegen” (Hrvatska se vuče prema članstvu u EU), “Beitrit ohne Begeisterung” (Pristup bez oduševljenja); i posljednji “Zaduživanje na Jadranu”(“Schulden machen an der Adria).
Ovaj posljednji ismijava ideju da će investiranje u državni sektor “povući” rast i zapošljevanje kao “ekonomsku politiku na hrvatski način”.
Gledajući naše medije dobiva se dojam da postoje dvije Hrvatske na dva različita planeta. Naše glavne teme su i dalje liste za europarlament….
Pero7 :
Naši Kolonizatori su nam nametnuli uvjete poslovanja takve koji njima odgovaraju i dolaze s robom koju su raznim poticajima snizili.
Pogledaj samo kako nam uništavaju proizvodnju mlijeka , da bi oni mogli doći u naše trgovine.
Lijepo pričaš o teoriji ali u praksi je drugačije .
Nemamo iste uvjete privređivanja.
Twixer :
Nitko tebi nista nije nametnuo.
Ti si sve sam izabrao.
Ja placam 4.95% za mirovinsko i zdravstveno, tebi uzima 35%.
Meni se prvih 60.000 Kn ne oporezuje i imam vise od 30 poreznih odbitaka.
Medutim ja ne financiram vojsku laznih invalida (ovdje nema prijevremenih umirovljenja), ja ne financiram “besplatan” prijevoz, ne financiram “besplatne” udzbenike, nemam “beslatno” studiranje, ja ne financiram saborske mirovine (ovdje nitko nemoze imati vise od 5000 kuna drzavne mirovine), i moja vlada ne oprasta dugove.
I normalno da nemozes biti konkurentan.
Ali to je tvoj izbor.
Nitko ti to nije nametnuo.
Vise je ljudi izaslo protestirati protiv ubijanja tuljana u Nunavutu nego protiv povecanja poreza i oprastanja dugova kroz predstecajne nagodbe.
Uključite se u raspravu