Uvođenjem predstečajnih nagodbi država je u 15-tak mjeseci smanjila nelikvidnost za desetak milijardi kuna, a da taj zakon nije donesen, tempom kojim su se blokade povećavale ranijih godina, nelikvidnost bi u državi porasla na više od 51 milijardu kuna, odnosno s kamatama iznad 10 milijardi eura, istaknuo je na današnjoj konferenciji o predstečajnim nagodbama pomoćnik ministra financija Boris Lalovac.

Predstavljajući dosadašnje učinke primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, Lalovac je podsjetio da je u trenutku donošenja zakona, 2012. godine, nelikvidnost u Hrvatskoj bila na razini od 41,7 milijardi kuna, a da je krajem ožujka ove godine iznos neplaćenih dospjelih dugovanja bio 33,7 milijardi kuna. U blokadi je 2012. bilo gotovo 72 tisuće poslovnih subjekata s gotovo 70 tisuća zaposlenih, a danas ih je oko 60 tisuća s 40-tak tisuća radnika.

Doda li se tome brojka od preko 200 tisuća radnika za koje nisu uplaćivani doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, jasno je kakvog je to utjecaja imalo na državni proračun, posebice na mirovinski i zdravstveni sustav, koji generiraju najveće deficite. Da se u takvim uvjetima nije ništa poduzelo, nelikvidnost bi do kraja 2013. premašila 51 milijardu kuna, odnosno s kamatama 10 milijardi eura, jer se oko takvog protuzakonitog neplaćanja ništa nije poduzimalo. Pitanje je što bi tada bilo s tih 72 tisuće tvrtki i 70 tisuća radnih mjesta ili s nekim gospodarskim granama, poput građevinarstva koje je u okruženju velikim dijelom propalo, istaknuo je Lalovac.

U postupke predstečajne nagodbe ukupno je ušlo 6,5 tisuća tvrtki, od čega je 3.400 završilo u stečaju, a gotovo tisuću ih je do danas sklopilo nagodbe. Kada bi i samo 500 od njih preživjelo godinu dana nakon sklapanja nagodbe, to bi već bio velik uspjeh ovog modela, istaknuo je Lalovac.

Još se jednom osvrnuo i na kritike da država u postupcima predstečajne nagodbe oprašta previše dugova, rekavši da se 53 posto svih otpisa u tim postupcima odnosi na ostale vjerovnike, a na državu 36,2 posto. Država je najviše, 37 posto svojih potraživanja, otpisala Varteksu, a slijede Hoteli Podgora s 32 posto, DINA Petrokemija s 13 i Konstruktor s 12 posto. Taj je postotak još niži i iznosi 8,5 posto kod deset tvrtki s vrijednosno najvišim otpisima (Dalekovod, DINA Petrokemija, IGH, Dilj, Konstruktor, Spačva itd.).

Ministar financija Slavko Linić stoga je ustvrdio da će se s primjenom ovog modela restrukturiranja gospodarstva nastaviti, uz određene prilagodbe modela primjedbama koje dolaze od strane pravnih stručnjaka, ali i samih poduzetnika koji prolaze ili su prošli kroz proces predstečajne nagodbe.

Svoje su prijedloge mogućih izmjena na okruglom stolu, koji je organizirao poslovni tjednik Lider, iznijeli predstavnici nekoliko tvrtki koje su nagodbe već sklopili.

Tako je direktor Instituta IGH Jure Radić kao poseban problem iznio činjenicu da zakon ne omogućava znatnije osporavanje nerealnih, čak 'obijesnih' prijavljenih tražbina, zbog čega će primjerice IGH protiv nekih vjerovnika nakon sklopljene nagodbe pokrenuti sudske postupke.

Još je veći problem što se tvrtke u postupku predstečajne nagodbe vrlo često eliminira na natječajima. IGH-u se to događalo češće na domaćim nego na stranim natječajima, a posebno je apsurdno da su odbijani i na natječajima državnih tvrtki, poput HŽ-a. Stoga bi, kazao je Radić, bilo dobro i da se sam postupak ne zove predstečajem, iz reputacijskih razloga.