Kad je planom proračuna za 2013. Vlada ucrtala tristotinjak milijuna kuna manji prihod od poreza na dobit, ministar financija Slavko Linić smanjenje te stavke na 7,35 milijardi kuna objasnio je ukidanjem oporezivanja reinvestirane dobiti.

S primjenom te porezne inovacije počinje se upravo ove godine, odnosno s aktualnom sezonom izvješća za 2012. i prijava poreza na dobit. Za koliko će poreza državni proračun biti prikraćen po osnovi umanjenja porezne osnovice nefinancijskim poduzećima zbog neoporezivanja dobiti za iznos pretvaranja u temeljni kapital, nema pouzdanog odgovora. No, Pravilnik kojima su ljetos utvrđeni uvjeti za to "sadrži dvojbene detalje koji bi de facto mogli eliminirati mnoge potencijalne korisnike", ističe sa zrnom cinizma poduzetnik koji upravo razmatra tu mogućnost. Jedna od situacija za koju Pravilnik predviđa da se ne priznaje umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit je i ako naknadno dođe do "promjene strukture vlasništva". "Što to znači?", pita se naš sugovornik, a usput nudi i moguće odgovore. Proizlazi da bi tvrtka koja bi išla u javnu ponudu (IPO) morala platiti porez na reinvestiranu dobit.

Pravne dvojbe
Isto vrijedi i za dokapitalizaciju druge osobe, kao i za slučajeve pripajanja i spajanja. Ako nismo nedvojbeno definirali što znači promjena vlasništva, hipotetski bi se i svim tvrtkama koje su na burzi, kojima se vlasništvo mijenja na dnevnoj razini, moglo dovesti u pitanje priznavanje reinvestirane dobiti. Prema njegovoj ocjeni, Ministarstvo u reguliranju olakšica za reinvestiranje dobiti pretvaranjem u temeljni kapital zapravo ograničava pravo vlasništva. Opet imamo pravila koja nisu jednoznačna i cijela priča u pogledu ciljeva i svrhe ispada neuvjerljivom. Hrvoje Zgombić, stručnjak i poduzetnik u poreznom savjetovanju, slaže se s tim zapažanjima oko nepreciznosti kojom se olakšica uvjetuje (ne)promjenom vlasničke strukture. To je pravno veoma dvojbeno i stvara nesigurnosti, kaže. U Vladi u proteklih godinu dana rado ističu pogodnosti koje su promjenama u poreznom i sustavu doprinosa omogućili gospodarstvu, a uz opće ciljeve povećanja investicija, otvaranja radnih mjesta i poticanja gospodarske aktivnosti, za tu konkretnu mjeru naglašava se i jačanje položaja tvrtki.

Odgoda planova
Prilikom lanjskih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit zakonopisac je procijenio da bi zbog smanjenja osnovice poreza na dobit za dio dobiti kojom se poveća temeljni kapital "u budućim razdobljima moglo doći do smanjenja poreznih prihoda za oko 2,2 milijarde kuna na godišnjoj razini". To se, doduše, iz proračunskih projekcija za ovu, ali ni za iduće dvije godine, ne da iščitati.  Još manje u dogledno vrijeme treba računati s mogućnošću da se ukidanje oporezivanja reinvestirane dobiti proširi i na kategoriju zadržane dobiti, mada je ministar Linić jesenas rekao kako se o tome razmišlja. Tako bi se ojačao obrtni kapital u tvrtkama, a posredno i konkurentnost, naglasio je tada. U međuvremenu se o tome do daljnjega zacijelo prestalo razmišljati. Tome u prilog govore i objave poslovnih rezultata tvrtki.

Planirano smanjenje

Prema rezultatima poslovanja, i bez bez efekata olakšica za reinvestiranje dobiti poduzetnicima proračunski se scenarij 4-postotnog smanjenja tog poreznog prihoda čini pretijesnim, a ta stavka kandidatom za korekciju pri rebalansu. Približno polovica planiranog smanjenja mogla bi doći samo po osnovi pada bruto dobiti bankarskog sektora jer preliminarni podaci (iz HNB-ovih agregiranih izvješća) sugeriraju da bi od dobiti banaka država mogla ubrati oko 720 milijuna poreza naspram lanjskih više od 870. A u realnom sektoru trendovi, najblaže rečeno, nisu nimalo bolji. Primjera radi, HT kao jedan od korporativnih odlikaša državnoj blagajni prema lanjskom rezultatu ima platiti 50-ak milijuna kuna ili desetak posto manje poreza na dobit nego lani. 

Dokazi za Poreznu upravu

Na vagi i trošak povećanja kapitala

Prema propisanim koracima, oni koji žele umanjiti poreznu osnovicu za iznos reinvestirane dobiti moraju u roku od šest mjeseci nakon isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit (do kraja listopada) Poreznoj upravi dostaviti dokaz o povećanju temeljnog kapitala, tj. potvrdu njegova upisa u sudski registar. U protivnom moraju ispraviti prijavu poreza na dobit za razdoblje u kojem je iskazao umanjenje porezne osnovice. Ako bi poduzetnik cjelokupnu dobit iz 2012. tako reinvestirao, osnovica poreza na dobit bila bi mu "nula kuna", a oslobađa se i predujmova poreza na dobit za sljedeće porezno razdoblje. Osim u slučaju promjene strukture vlasništva, Pravilnik kaže da se umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit neće priznati ako porezni obveznik naknadno smanji temeljni kapital prethodno povećan reinvestiranjem dobiti i izvrši isplate članovima društva i/ili ako smanji temeljni kapital radi povećanja drugih stavki kapitala i rezervi koje u budućim poreznim razdobljima omogućavaju isplatu dobiti. Na odluku poduzetnika hoće li iskoristiti mogućnost umanjenja porezne osnovice ili ne u konačnici će utjecati i troškovi postupka povećanja temeljnog kapitala – od revizije do sudskih i javnobilježničkih pristojbi.