Tema obveznog komorskog doprinosa kao skrivenog nameta gospodarstvu na sjednici GSV-a u Vukovaru, tvrde upućeni, nije slučajno otvorena. Koalicijski partneri već su se, kako se neslužbeno čuje, usuglasili da se s reorganizacijom komorskog sustava krene već od 2009. godine, što znači da bi se kroz kratko vrijeme trebao u proceduru pustiti i zakonski prijedlog o reformi Hrvatske gospodarske komore. Reforma bi se, navodno, trebala odvijati prema prijedlogu koji je prije nešto više od godinu dana pripremio HSLS, a koji predviđa da se Komora reorganizira postupno, kroz tri godine. Obvezne članarine koje plaćaju po sili zakona sva poduzeća za trećinu bi se prema tom prijedlogu svake godine kroz to razdoblje smanjivale. Potom bi HGK prešla na samofinanciranje, dakle, od 2011. godine. Time bi se pomoglo Komori da preživi prijelazno razdoblje i ne doživi šok kakav je prošla gospodarska zbornica u Sloveniji, u kojoj je prije dvije godine ukinuto obvezno članstvo. Da će se ta tema načeti nakon izbora dalo se naslutiti i iz predizborne kampanje, u kojoj je na sučeljavanju koje je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca većina stranaka podržala, više ili manje otvoreno, reorganizaciju komorskog sustava, uvažavajući višegodišnje nezadovoljstvo poduzetnika sadašnjim načinom rada i financiranja HGK. HGK-u je godinama uspijevalo zaustaviti tu neugodnu temu, na kojoj HUP inzistira od svog osnutka, a ključni argument bio je tradicija i snaga koju Komora ima upravo zbog činjenice da predstavlja sve gospodarske subjekte koji postoje u Hrvatskoj. Neobavezno članstvo značilo bi da Komora ne govori u ime svih gospodarstvenika, nego samo onih koji joj plaćaju članarinu i koji nameću svoje stavove i interese.

Ukidanje obveznog članstva, kako je više puta pojašnjavano u HGK, značilo bi i veće izdvajanje iz državnog proračuna za financiranje razvojnih agencija koje će preuzeti neke od sadašnjih funkcija Komore te financirati javne ovlasti koje HGK obavlja poput izdavanja uvjerenja o porijeklu robe, usklađivanja voznih redova putničkog prijevoza, usklađivanje cjenika autobusnih kolodvora… Na najave da će se na jednoj od idućih sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća naći reforma Komore predsjednik te institucije Nadan Vidošević reagirao je upozorenjem kako je neodgovorno “dirati” Komoru bez da se konzultira s njom i promisli duboko što bi to značilo za jedan narod. Ukinuti HGK ili razmišljati o njezinu reorganiziranju svodeći ga neobaveznost članstva Vidošević smatra “atakom na posljednju instituciju koja može reći Kupujmo hrvatsko te pita je li to nacionalni interes. Podsjetio je da je HGK zaslužna za otvaranje novih tržišta, posebice na jugoistoku Europe, te smatra da Hrvatskoj na putu u Europsku uniju treba institucija koja će biti sposobna govoriti o nacionalnim interesima. U HUP-u su pak poručili da nisu protiv Komore, no žele da i ona bude na tržištu, zbog čega je nužna reforma njezine uloge i načina financiranja. Ukidanjem obveznog članstva HGK bi ostala bez glavnine svojih prihoda. Oko 90 posto prihoda, koje se u ovoj godini očekuje na razini od 240 milijuna kuna, HGK dobiva iz članarina i komorskog doprinosa.