Već u jutarnjim satima u Bruxellesu započinju prvi pregovori oko novog rješenja za financijsku krizu u Uljaniku s novim strateškim partnerom Brodosplitom, a rješenja će na stol povjerenici Europske komisije za tržišno natjecanje Margarethe Vestager iznijeti svi uključeni u proces – ministar gospodarstva Darko Horvat, predsjednik uprave pulske brodograđevne grupacije Emil Bulić i vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak. 

Za razliku od prošlogodišnjih pregovora, koji su s Komisijom vođeni za program u suradnji s tadašnjim partnerom Dankom Končarom, ovaj put dijalog je dignut na višu razinu. Razlog je hitnost rješavanja deblokade računa Uljanikovog brodogradilišta u Rijeci 3. maja, te pokušaj umanjenja izloženosti države po pitanju izdanih jamstava, čija naplata "visi", a posebice je osjetljiva u slučaju gradnje samohodnog usisnog jaružala za belgijskog naručitelja Jan de Nula. A ovisno o ishodu ova dva pitanja odvijat će se i daljnji pregovori države i Brodosplita oko novog programa restrukturiranja za Uljanik. 

Hitna intervencija
Procjena je da je za deblokadu računa i ujedno za isplate tri zaostale plaće u 3. maju i Uljaniku potrebno oko 300 milijuna kuna, a držeći se osnovnog postulata EU u davanju potpore, onog da država i privatni ulagač jednako participiraju u financiranju, svaka strana treba pridonijeti s po 150 milijuna kuna. Prijedlogu kojim je Debeljak iskazao spremnost sudjelovati u toj hitnoj intervenciji, nagodbom s državom oko potraživanja Brodosplita u visini od 120 milijuna kuna plus kamate, ne daje se iz vladinih redova puno izgleda da dobije zeleno svjetlo Bruxellesa.

Za drugo rješenje, svoje konkretno novčano učešće, strateški partner tražit će i odgovarajuće osiguranje, a budući da ga ne može dobiti u Uljaniku, očigledno i tu Europska komisija treba čuti prijedlog države i dati odobrenje. Jer, kako je i lani na sastanku o Uljaniku povjerenica Vestager isticala, bilo kakav plan za problematično brodogradilište mora poštivati europsko tržišno natjecanje, štedjeti novac poreznih obveznika i uključivati financijske doprinose tržišnih dionika.  

Koliki je ukupan trošak?
Druga važna tema, dovršetak gradnje jaružala, državi potencijalno umanjuje novi teret jamstava od 126 milijuna eura. Budući da je brod u visokoj fazi završenosti, za nastavak radova potrebno je između 20 i 30 milijuna eura. Horvat računa da bi dovršetkom te gradnje država umanjila ukupan iznos troška restrukturiranja koji ona snosi za oko 100 milijuna eura, a nešto manje su stavke za ostale brodove za koje je Uljaniku država dala jamstva.

Paralelno s razgovorima u EK Horvat se u Bruxellesu namjerava naći i s predstavnicima Jan de Nula, kako bi usuglasili moguće rješenje za dovršetak broda u Puli. Brodosplit i njegov partner Fincantieri ne odstupaju zasad od svog prijedloga za restrukturiranje Uljanika, čiji bi maksimalan iznos po njihovim projekcijama bio 1,4 milijarde eura, koliko bi država posušila stare obveze Uljanika, a jednako toliko bi u narednih deset godina trebao biti i njihov doprinos za dovođenje brodogradilišta u stanje stabilnog poslovanja.

Budući da je o njihovoj ponudi Europska komisija u neslužbenoj komunikaciji s Ministarstvom gospodarstva već dobila informacije, očekuje se da će već na ovom dvodnevnom sastanku biti jasno mogu li se i u kojem smjeru dalje voditi razgovori oko novog programa restrukturiranja. No, ne usuglasi li se prvi korak, financiranje deblokade računa i plaća, te dovršetka jaružala, pregovori o Uljaniku i 3. maju se više neće odvijati s Debeljakom, nego na trgovačkim sudovima u Pazinu i Rijeci, među vjerovnicima u stečajnim postupcima koji će ekspresno uslijediti.